KREŠIMIR Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, bio je gost Novog dana N1 Televizije. Govorio je, između ostalog, o novim mjerama vlade za spas gospodarstva i radu od kuće.

Nove mjere potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, koje će ukupno stajati 300 do 350 milijuna kuna i primjenjivat će se do kraja godine, predstavili su jučer premijer Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Sindikalac Krešimir Sever kaže kako su u ovim pregovorima sindikati sudjelovali više nego prije. "Prije smo bili dovođeni do gotovog čina, nije to ni sada bilo puno bolje, ali imali smo još dva sastanka", kaže on. Dodaje kako je i premijer promijenio retoriku "Prije je govorio da je nešto 'donijela vlada', a sada vidimo da je donijelo Upravno vijeće."

"Subvencije su svakako bolje rješenje od onoga prije, sada su spremne i subvencije koje pokrivaju negdje oko 70 posto radnog vremena, što je dobro. Neki poslodavci neće i tu moći sve pokriti, dio je pogođen, dio ne toliko", istaknuo je.

"Pod krinkom krize se rješavaju radnika"

"Poslodavci imaju svoje viđenje oko toga i vlada je imala slično viđenje, što podupire i dio ekonomskih analitičara, a to je da poslodavcima treba ostaviti prostora da slobodno djeluju, kao što bi djelovali i da nema krize. Mi sa sindikalne strane smatramo da i to nije tako", kaže pa elaborira:

"Ako vlada daje potporu iz javnog novca, javnih sredstava, privatnom sektoru, sigurno bi obaveza tog poslodavca trebala biti da zadrži radnika, osim ako treba dati otkaz zbog krivnje radnika i sličnih razloga. Sada se pruža idealna prigoda onima koji žele zloupotrijebiti situaciju, da se pod krinkom krize riješe radnika, jer su stari, isluženi i žele ih isporučiti državi na skrb."

Sever ističe kako poslodavci stariju radnu snagu žele zamijeniti onom mlađom ili čak stranom te kako za to dobivaju potvrdu s terena. Prave podatke o tome koliko je kriza utjecala na gospodarstvo dobit ćemo tijekom jeseni, a sustav potpore bi trebao biti nastavljen i sljedeće godine.

"Mi smo svi skupa svjesni da će i siječanj, veljača, ožujak i travanj biti izrazito teški i osjetljivi mjeseci, moguće čak i teži nego ovi mjeseci pred kraj godine, ali vjerujem da tu vlada već računa s europskim sredstvima", kaže i dodaje kako bi ovu priliku trebalo iskoristiti za restrukturiranje gospodarstva u smislu da se okrenemo ka održivijim i zelenim radnim mjestima.