Silvija Luks zove Bajića u pomoć: Na HRT-u ima posla za policiju, Uskok i Državno odvjetništvo

Foto: Drago Sopta / Cropix

HRT opet potresa skandal. Nadzorni odbor je prošlog tjedna na 19. redovnoj sjednici preglasavanjem usvojio odluke za koje predsjednica Silvija Luks tvrdi da su protuzakonite. U Odboru više nema donedavnog zamjenika predsjednice Orsata Miljanića, aktualnog ministra pravosuđa pa je ostala u manjini. Luks je bila protiv spornih odluka no preglasalo ju je troje preostalih članova Odbora, od kojih je jedan zaposlenik HRT-a.

Davanje punomoći i tajne plaće

"Nadzorni odbor usvojio je većinom glasova, uz moj glas protiv i izdvojeno mišljenje, dvije skandalozne protuzakonite odluke Uprave HRT-a. Protivne su Zakonu o HRT-u, Zakonu o pravu na pristup informacijama, Zakonu o ustanovama i Zakonu o radu. Odluka o davanju punomoći za zastupanje HRT-a, u kojoj je među ostalim pravnim i poslovnim zamkama učinjen pokušaj preuzimanja prava i obveza iz nadležnosti Nadzornog odbora iz članka 23. alineja 5. Zakona o HRT-u. Taj se pokušaj provlači već duže vrijeme kroz nekoliko sastanaka NO, koji su zbog toga trajali i po sedam sati. Nisam ni htjela, ni po Zakonu smjela udovoljiti zahtjevu Uprave HRT-a da bez prethodne suglasnosti NO daje punomoć trećim osobama za zastupanje HRT-a. Riječ je o Odluci kojom bi se odvjetničkim uredima, kojima je HRT ionako zlatna koka, i dalje, kao dosad, nastavilo davanje punomoći bez kontrole za što, kako i koliko novca. Druga je skandalozna odluka Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i plaćama radnika koji je Uprava proglasila hitnim dokumentom, bez čijeg se donošenja navodno ugrožava redovito poslovanje, što je besmislica. Kako je Pravilnik u suprotnosti s nizom zakonskih odredbi, pobunili su se sindikati i najavili opoziv njihovog predstavnika u Nadzornom odboru ako se ne izmjeni točka 31. Pravilnika, kojom je bilo predviđeno da konačnu odluku o svemu i unatoč svih drugih odredbi ima pravo mijenjati pravna služba HRT-a, što bi u praksi značilo uvođenje novih odvjetničkih ureda u poslovanje ili širenja punomoći postojećima bez ikakve kontrole. Kako se Uprava poplašila sindikata i mogućnosti da izgube svog čovjeka u NO, neposredno prije sjednice izbačena je sporna odredba. Protivno poslovniku Uprava se slavodobitno pojavila sa izmijenjenim tekstom, zaboravivši pri tom da su točke 16, 19 i 20 također suprotne nizu drugih zakona, od onoga o radu, do onoga o pravu na pristup informacijama. Tim je odredbama na mala vrata nastojala samoj sebi, svojoj pravnoj i kadrovskoj službi, svojim odvjetnicima i poslušnim zaposlenicima omogućiti tajne ugovore i anekse plaća. Zakonom nije dopušteno, a moralno je nedopustivo da u ustanovi javne vlasti, poput HRT-a, koja se financira novcem tv pretplatnika, bilo tko ima plaću koja je klasificirana kao poslovna tajna. To je moguće u privatnim firmama i medijima, ali HRT to zasad nije. HRT je javna ustanova, a po Ustavu i zakonu javni je interes jači od svih ostalih. Kada se iščitavaju svi ti članci, ispada da Uprava može dati otkaz ili smanjiti plaću onima koji joj se ne dopadaju kad god hoće, a svojim poslušnicima može dati tuđeg novca koliko god hoće, dovoljno je samo da se to proglasi poslovnom tajnom", pojasnila je Luks za Index o čemu se radi. Ne zna, ali pretpostavlja zašto su članovi Nadzornog odbora amenovali odluke, unatoč njezinim upozorenjima o protuzakonitostima.

"Više od 20 odvjetničkih ureda zastupa HRT, a mi gubimo sve sporove"

Posebna je priča sa zastupanjima odvjetničkih ureda. Do stupanja na snagu Zakona o HRT-u prije godinu dana, davanje punomoći bilo je u nadležnosti ravnateljstva. Donedavno privremeno ravnateljstvo, a sada Uprava HRT-a, htjela je zadržati pravo na davanje punomoći bez suglasnosti Nadzornog odbora, kako Zakon propisuje. Ravnatelj HRT-a Josip Popovac to objašnjava praktičnim potrebama. "Da ne moram čekati kada izbije neki spor", kratko nam je pojasnio. Teško da je riječ o banalnosti, jer HRT zastupa čak 24 odvjetnička ureda. U devet godina HRT je imao 900 tisuća ovrha za neplaćanje RTV pristojbe. Samo u zadnje dvije godine 240 tisuća! Pored toga, imaju još nekih 450 sporova i 250 ovrha nevezano za neplaćanje pristojbe. HRT ima pravnu službu, ali kažu da ne mogu podnijeti toliko opterećenje predmeta, jer imaju tek nekoliko pravnika s položenim pravosudnim ispitom, koji mogu zastupati Ustanovu. Zvuči nevjerojatno. Od 3.500 zaposlenika HRT-a, samo nekoliko pravnika koji mogu zastupati? Zato su uskočili privatnici. Čak 24 odvjetnička društva?! 

"Više od 20 odvjetničkih ureda zastupa HRT, a mi gubimo većinu sporova, dok pretplatu moramo naplaćivati ovrhama. Uza sve to, imamo i vlastitu pravnu službu. Gdje je tu logika? I nije točna informacija da su samo tri pravnika s pravosudnim ispitom, ima ih 7 sa ispitom i samo jedan bez. Taj je na moju i njegovu nesreću samovoljnom odlukom Uprave nametnut kao tajnik Nadzornog odbora. Na sreću sam i sama po obrazovanju pravnik pa ne previđam gruba kršenja zakona i suprotstavljam im se. Da se razumijemo. Nisam protiv angažiranja odvjetničkih ureda, ako se radi o velikim sporovima, ali se mora znati zašto se i kome daje punomoć, na koje vrijeme te o čemu se radi. O tome po Zakonu odlučuje Nadzorni odbor, no Uprava, koja je među ostalim nepodopštinama, a tajno i bez kontrole, još ljetos angažirala odvjetnički ured samo zato da bi dobili pravno mišljenje kako da me smjene s mjesta predsjednice Nadzornog odbora, i za to platila 14 i pol tisuća kuna pretplatničkog novca, svakako i pod svaku cijenu želi izbjeći svaku kontrolu", komentira Luks. 

"Želi se omogućiti Upravi HRT-a da javnim dobrom upravlja kao privatnom tvrtkom"

"Skandalozno je to što se prihvaćanjem odluka Nadzornog odbora omogućuje Upravi HRT-a da nastavi upravljati javnim dobrom kao privatnom tvrtkom, mimo nadzora i uskraćivanjem informacija. Od mene se traži da prihvatim nešto što je protuzakonito i još da to potpišem. Tim potpisom bih prihvatila suodgovornost za loše poslovanje i kršenje zakona, a to mi ne pada na pamet. Problem je u tome što stručnu pravnu pomoć moram tražiti van HRT-a, jer mi je protivno zakonu na HRT-u to onemogućeno. Nikada neću potpisati nešto protuzakonito i protiv interesa HRT-a kao javnog servisa građana ove zemlje koji od svoje sirotinje financiraju HRT. Ne kažem da su zakoni idealni, ali takvi su kakvi su dok ne budu donijeti bolji. Život je uvijek brži od zakona", kaže Luks.

"Zakon je omogućio trgovinu ispod stola"

Drži da je postojeći Zakon o HRT-u loš. "Formuliran je, naime, tako da omogućava nešto što inače Hrvatsku vuče unazad i prema prošlosti, jer omogućava trgovine ispod stola i interesno nadglasavanje. Organi upravljanja HRT-om po zakonu su Uprava koja ima tri člana, Nadzorni odbor koji ima pet članova i Programsko vijeće od 11 članova. Četiri člana Programskog vijeća dala su ostavke, Nadzorni odbor trenutno ima četiri člana, a imenovanje novog zbog odlaska zamjenika na položaj ministra pravosuđa u saborskoj je proceduri. Najavila sam ostavku još krajem prošle godine kad i Orsat Miljenić, a Uprava HRT-a koja me bezuspješno pokušava smijeniti otkada sam imenovana, sada ponovno traži moju ostavku ujedinjena sa članovima NO koji prihvaćaju glasovati za protuzakonite odluke. Sabor je osnivač HRT-a i zastupa vlasnika, a vlasnik je cjelokupna hrvatska javnost koja plaća poslovanje HRT-a. Sabor je političko tijelo, jedino ovlašteno da imenuje i smjenjuje ne samo mene, već i ostala tijela upravljanja HRT-om. Dok se to ne dogodi, neću dati ostavku sve dok ne podnesem Saboru godišnje izvješće koje sam zakonom obavezna podnijeti jednom godišnje. Do daljnjeg ostajem predsjednica Nadzornog odbora bez obzira na neuspio pokušaj puča i sve dok Sabor i Vlada ne donesu odluku kako raspetljati prisavski gordijski čvor. Unatoč prijetnjama koje nisu naivne, spinovima i konstruiranim optužbama, ne odustajem od tvrdnje da na HRT-u postoji hobotnica koja protivno zakonima ove zemlje u interesu javnost putem HRT-a ostvaruje svoje osobne interese", kaže Luks.

"Na HRT-u ima hitnog posla za policiju, Uskok i Državno odvjetništvo"

Što sad? Luks ne želi potpisati odluke, premda je NO prihvatio zahtjev Uprave. "Odluke će, pretpostavljam, biti suspendirane dok Sabor ne donese odluku. Uprava će, pretpostavljam, kao i dosad, korištenjem jednog nedorečenog članka iz zakona provoditi odluke Nadzornog odbora koje joj odgovaraju, a oglušiti se na neke davno donesene i nikad izvršene, koje joj ne odgovaraju. Tražila sam pravno mišljenje osnivača, tj. nadležnih saborskih odbora. Oni su jedini ovlašteni za tumačenje zakona, kao i za njihovo donošenje i provedbu. Ako Sabor ustanovi da sam pogriješila, smijenit će me. Ako ustanovi da sam s razlogom tvrdoglava kad se radi o zakonitom poslovanju, poduzet će mjere koje su ovlasti najvišeg zakonodavnog tijela. Možda će sve još neko vrijeme potrajati, jer na HRT-u ima posla za policiju, Uskok i Državno odvjetništvo. I to hitnog posla, to je već davno trebalo biti urađeno", kaže Luks.

"Ovo je samo vrh ledenog brijega"

Treba li Bajića zvati? "Apsolutno. Ne mogu sama raditi ono što je u nadležnosti drugih službi. Najjednostavnije bi bilo da ja dam ostavku, koju sam i najavila kada je otišao Orsat Miljanić, vrstan pravnik. Teško je uz nas dvoje bilo neopaženo provući neke eklatantno protuzakonite odluke. Kada sam, međutim, vidjela tu sinkroniziranu akciju Uprave i trojice članova Nadzornog odbora, svako moje povlačenje bi u ovom trenutku bio kukavičluk. Sve što rade, rade s ciljem da me spriječe da Saboru podnesem izvješće. Nažalost, ovo je vrh ledenog brijega, ove dvije odluke, ima mnogo toga. Meni je blokadom rada onemogućen nadzor. Članovi NO imaju po zakonu pravo i dužnost kontrolirati sve, od blagajne do poštivanja zakona. Meni je to uskraćeno. Vjerojatno s razlogom. Pripadam generaciji koja je stvarala HRT i ne želim sudjelovati u njegovom uništavanju. Što bi vi učinili kada bi vam službenica iz kadrovske koju poznajete više od 20 godina na zahtjev da mi predoči neke dokumente odgovorila: "Oprostite, ja vam to ne smijem dati, jer ću izgubiti posao", žali se Luks na uskraćivanje informacija. Tvrdi da sukob sa ostatkom NO, Upravom i vodstvom Programskog vijeća nije ideološki obojen.

"Ovdje se ne radi ni o kakvom ideološkom sukobu ni nadmetanju tko je u Saboru izabran iz čije predviđene kvote, oporbene ili većinske. Nebitno je tko je lijevog, a tko desnog svjetonazora. Ključno je pitanje, čija je javna Hrvatska radiotelevizija? Svaki građanin ove zemlje ima pravo na demokratsko pravo na izborima glasati za koga hoće, ali televizija je vlasništvo svih, i lijevih, i desnih. Politika mora odlučiti tko će upravljati tim javnim dobrom. Interesne skupine ili oni koji provode zakone dok ne budu doneseni bolji", kaže Luks.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara