Foto: Patrik Macek/PIXSELL

PREDSJEDNIK Živog zida Ivan Vilibor Sinčić u četvrtak je kritizirao odluku vlade o donošenju strategije za uvođenje eura, čemu se u njegovoj stranci protive te se zalažu da kuna ostane valuta u Hrvatskoj, dok na tvrdnje premijera Andreja Plenkovića kako je RH spremna započeti proces uvođenja eura, gleda kao na njegovu pripremu da postane predsjednik Europske komisije.

"Kuna je ne samo simbol našeg suvereniteta i države nego bi uvođenje eura imalo niz štetnih ekonomskih posljedica", istaknuo je Sinčić na konferenciji za novinare.

Smatra da premijer Andrej Plenković ne ide u proces uvođenja eura zato što bi to pomoglo hrvatskom gospodarstvu i građanima, nego zbog svojih osobnih interesa. "Želi skupljati 'briselske' bodove da jednog dana kada se vrati u Bruxelles može reći - 'ovdje je popis stvari koje sam napravio da se još više integriramo, a sada dajte da budem predsjednik Europske komisije'", poručio je Sinčić.

Njegov stranački kolega Dominik Vuletić upozorio je kako "eurozona čini da se najjače industrijski razvijene zemlje i dalje razvijaju, a da najnerazvijenije i dalje ostanu na periferiji, poput Portugala, Španjolske, Hrvatske ili Grčke".

Za uvođenje eura nismo čuli nikakve argumente "protiv", nego samo propagandu "za"

Napomenuo je kako neke članice EU-a ne samo što nemaju pravnu obvezu uvođenja eura, poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Danske, nego neke kao Švedska pametnom monetarnom politikom izbjegavaju uvođenje eura.

"Ulazak u eurozonu definitivno znači gubitak monetarnog suvereniteta, a rasprava o euru nije bila stručna, nismo čuli nikakve argumente 'protiv', nego samo propagandu 'za'", istaknuo je Vuletić i potrebnim ocijenio da o tome odlučuju građani na referendumu. Sinčić je najavio da će Živi zid, ako vlada sama ne organizira referendum, ići u prikupljanje potpisa građana za njegovo raspisivanje.

Denis Martinić također je stava da će koristi od eura imati isključivo jače razvijene države s jačim gospodarstvom, "a Vlada se boji referenduma i želi nam uvesti euro iako je većina građana protiv". Uvede li Hrvatska euro, upozorio je, bit će još više podređena privatnim bankama i ovisit će o cikličkim kretanjima gospodarstva, "a vidjeli smo da je poslovanje poslovnih banaka 30-ih godina prošlog stoljeća, ali i 2008. godine dovelo do pojave recesija i ogromnih gubitaka za građane i državu".

Ulaskom u eurozonu morali bismo plaćati tuđe dugove, a svojih imamo preko glave

Branimir Bunjac smatra da građane "treba pitati žele li plaćati dugove Grčke jer u ovom trenutku Hrvatska to ne mora, a ulaskom u eurozonu, dobili bismo tu obavezu i morali plaćati tuđe dugove, a već imamo svojih dugova preko glave koje ne možemo otplatiti u sljedećih 100 godina".

Grčku je naveo kao najgori primjer uništenja jedne ekonomije u čitavoj povijesti, a cijelo se desetljeće prilagođavala uvjetima Europske središnje banke i Europske komisije što je, tvrdi, gore od Velike recesije iz 1929. godine, s obzirom na to da je Grčka u samo jednom desetljeću izgubila 30 posto nacionalnog bogatstva.

"Ako prihvatimo euro, imat ćemo vrlo visoke troškove, morat ćemo 700 milijuna eura prebaciti u Europsku središnju banku, 700 milijuna u Europski zaštitni mehanizam, a samo konverzija će nas koštati 0,5 posto BDP-a, imat ćemo visoki trošak prilagodbe računovodstva, morat ćemo platiti izradu kovanica i papirnatog novca, a nema nikakve garancije da će nam u eurozoni biti bolje", upozorio je Bunjac.