Sindikalist Sever o pomicanju granice za odlazak u mirovinu: To je za one koji žele
PREDSJEDNIK Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever gostovao je u RTL-u Danas.
Kaže kako danas radnici imaju puno problema: "Ključni su problemi za radnike mala primanja i nestalni i nesigurni oblici rada i to su zapravo i ključni razlozi zbog kojih hrvatski radnici, hrvatski građani u cjelini, odlaze van. Najveći dio onih koji bježe iz Hrvatske i odlaze u potrazi za boljim sutra su oni koji već rade, koji imaju plaće, ali su premale, koji imaju posao koji je nesiguran, koji nemaju uvjete za stvaranje obitelji pa sve to traže vani. Onda se na to naslanjaju i oni koji su završili fakultete i srednje škole, a činjenica je da, nažalost, Hrvatska u Europi prednjači po sporosti zapošljavanja mladih visokoobrazovanih."
Nove izmjene u Zakonu o radu
Govorio je i o novom Zakonu o radu, u kojem će se, za one koji žele nastaviti raditi, pomicati granica za automatski odlazak u mirovinu.
"Mnogi su uspoređivali jesmo li mi izgubili zato što smo prikupili potpise i u Zakon o mirovinskom osiguranju ugradili vrlo jasno da je 65 godina granica kojom radnici stječu prava na punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Ovdje se samo otvara prostor da oni koji to mogu i žele doista mogu ostati raditi dulje jer je do sada tu bila granica na 65 godina pa je čak bilo nelogično da se u mirovinskom diže na 67, a da se u Zakonu o radu ostavlja 65. Ovdje je tih 65 godina zapravo uvjet kojim prestaje silom zakona radni odnos, a poslodavac ga može produžiti s radnikom pod uvjetom da se oba dogovore. Bio je dodatni problem i u tome što je tada poslodavac svako bolovanje koje je radniku bilo iznad 65 godina morao sam plaćati jer to Zavod za zdravstveno osiguranje nije pokrivao."
Na pitanje podržava li takvu mogućnost izmjene Sever je odgovorio: "Mi smo i tada upozoravali da to treba otvoriti. Dakle, svi oni koji su se umorili radom, istrošili radom, ti sa 65 godina po Zakonu o mirovinskom mogu otići u punu starosnu mirovinu, a svi drugi, koji to mogu i žele, mogu ostati raditi i dalje. To su poslodavci problematizirali jer su govorili što ako se dogodi da radnik ima, recimo, 70 godina, kod mene je proveo 45 ili 50, zar mu doista za sve te godine moram isplatiti otpremninu ako ga se tada želim riješiti. Rekli smo da se o tome dade razgovarati jer će nakon 65 godina vjerojatno to biti neki drugi uvjeti, ali o tome razgovore tek čekamo."
"Poslodavci se rješavaju radnika i prije 65 godina"
Ministarstvo kaže da su glavni razlozi za izmjene starenje stanovništva, broj radnika i da se broj radnika i umirovljenika ustvari izjednačio. Sever kaže kako je to veliki problem u Hrvatskoj.
"Razvijenije zapadne zemlje imaju daleko veći udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu nego što ima Hrvatska. Hrvatska tu ima nekakve neslavne brojke i taj dio treba poboljšati, ali nisu za to krivi radnici. Upravo tu se vidi vrlo jasno, po podacima koji se bilježe, da se zapravo poslodavci u pravilu rješavaju starijih radnika i da radnici ne svojom voljom ne uspijevaju doživjeti ni tih 65 godina radeći kod poslodavca, nego ih se poslodavac rješava ranije i zamjenjuje ih mlađom radnom snagom."
Rad od kuće
Sever je upitan i o radu od kuće.
"Taj rad je zapravo izuzetno dobro reguliran već dosadašnjom odredbom Zakona o radu koja je rekla sve. Na jednoj strani postoji sporazum unutar EU, koji su dogovorili još 2002. godine reprezentativno poslodavačke udruge na razini Europe i Europska konfederacija sindikata, koji je obvezao i poslodavce s jedne strane i radničke sindikalne organizacije s druge strane u zemljama članicama da se oko toga dogovore. Mi, nažalost, nismo nikad uspjeli taj dogovor postići, dijelom je tu kriva i država jer, primjerice, onu naknadu za povećane troškove za rad od kuće, odnosno na izvornom mjestu rada, nije oslobodila poreza pa na taj način to nije priznato kao porezna olakšica poslodavcu. Zakon je sad vrlo jasno rekao: za rad na izdvojenom mjestu rada - što je puno bolja definicija nego rad od kuće jer je to onda svaki onaj koji se obavlja izvan poslodavčevog prostora - poslodavac bi trebao dati dodatak ugovoru o radu. Trebao bi isto tako provjeriti ima li uopće radnik uvjete za takav rad, nakon toga provjeriti i sigurnost posla te vidjeti što je s opremom i, na kraju krajeva, nadoknaditi i sve one troškove koje radnik ima povećane, osigurati mu zaštitu na radu i, što je najvažnije, radno vrijeme. Mi smo u pandemiji bilježili da su radnike bez ikakvih dodataka ugovoru slali doma, da ljudi uopće nisu imali određeno radno vrijeme pa su praktički bili cijelo vrijeme na raspolaganju poslodavcu, pa čak i nedjeljom i blagdanom, i da im nisu nadoknađivali ni one troškove koje su imali povećane zbog toga što su bili doma, a da ne velim da su mnogi zbog neodgovarajućih uvjeta rada radili iz kupaonice, iz hodnika i slično."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati