MAKROEKONOMIST Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin za N1 osvrnuo se rekordnu razinu inflacije koja je za srpanj u Hrvatskoj iznosila 12.3 posto.

"Nažalost, dodatno loše vijesti za sve nas, iako to smo već proživjeli i to je iza nas jer su podaci za 7. mjesec, nije bilo neočekivano, slična situacija je i u drugim zemljama i, nažalost, vjerojatno ćemo morati pričekati koji mjesec da bismo u Hrvatskoj vidjeli prve naznake usporavanja rasta cijena. To se događa u nekim zemljama i u SAD-u i u zemljama Europske unije, a mi smo trenutno u ciku sezone i nije za očekivati da će cijene početi padati, međutim, krajem godine bi mogle.

Teško je biti optimističan u ovakvoj situaciji. Nije riječ samo o tome što će se događati s Rusijom, energentima i sirovinama na globalnoj razini, riječ je o tome što će biti s ekonomskom aktivnošću i hoćemo li možda krajem godine vidjeti naznake ozbiljnijeg usporavanja ekonomske aktivnosti i naznaku stagflacije, da ekonomija uđe u recesiju, a da cijene nastave rasti. To bi bila najlošija opcija i s time se ekonomisti vrlo teško nose", komentirao je Kroflin za N1.

"Na jesen je bitno povećati plaće u javnom sektoru"

Ekonomist kaže da vlada nema instrumente kojima može suzbiti rast cijena, ali da ima instrumente kojima može pomoći građanima i poduzećima da što bezbolnije prođu kroz ovaj period. Jedan od alata, navodi ekonomist, jest pametna politika redistribucije. Rekao je i da su plaće bitne te da bi one trebale barem ostati iste, kada je u pitanju pomoć građanima.

"Ako pogledate podatke o kretanju realnih plaća u Hrvatskoj, realna je plaća pala 0.4 posto, ali nije u svim djelatnostima tako. Postoje djelatnosti u Hrvatskoj koje uspijevaju pratiti rast plaće. Na jesen se mora pronaći zajednički jezik i bitno je povećati plaće u javnom sektoru.

Ključno je znati kako inflacija koga pogađa, nažalost, u Hrvatskoj su nam podaci vrlo skromni. Vlada bi trebala puno više surađivati s akademskom zajednicom i istraživačima koji mogu dati informaciju koju može koristiti u kreiranju pametnije redistributivne politike. Trebali bi se voditi i ekonomskim cenzusom, inflacija najviše pogađa one s najnižim plaćama i država treba prema njima biti najosjetljivija i kreirati mjere prema njima. Država i u privatnom sektoru trgovine ima mogućnost utjecati na plaće i to putem minimalne plaće", rekao je Kroflin za N1.

Makroekonomist predlaže da rast plaća treba nastaviti, ali tako da se poduzetnicima ne stvori pretjerani teret koji bi mogao dovesti do smanjenja zaposlenosti u tom sektoru.