U HTV-ovoj emisiji Studio 4 jutros je gostovao ekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin koji je jučer s Vilimom Ribićem i Sanjom Šprem objašnjavao zašto žele 13. plaću, veći regres (2000 kuna umjesto 1500), veći dar za djecu (700 umjesto 600), više za sistematski (najmanje 1000 umjesto 500).

Tko to treba platiti?

Na pitanje voditelja tko to treba platiti, Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, odgovara kako biti to trebao biti poslodavac - odnosno država.

"Vi ste naveli jedan segment naših potraživanja, međutim treba reći da će visina nekih od tih prava ovisiti o dvije ključne financijski najbitnije stavke, a to je povećanje osnovice i 13. plaća. Što se tiče prijevoza i sistematskih pregleda, treba naprosto sjest za stol i izračunati. Mi trenutno imamo ugovoren iznos za sistematski pregled od 500 kuna, to je naprosto pravo koje je mrtvo slovo na papiru jer za 500 kuna ne možete nigdje dobiti sistematski pregled", govori Matija Kroflin.

"Sastanak će biti već krajem ovog tjedna i vjerujem da tu neće biti nekog prevelikog problema, dogovorit ćemo se s vladom što je primjerena cifra da bi ljudi mogli ostvariti to pravo i obaviti sistematski pregled. Što se tiče prijevoza situacija je slična, trebamo staviti neke argumente na stol, egzaktne računice i vidjeti koliko tu naknadu treba povećati. Ostala prava, regres, dar za djecu će ovisiti o prve dvije pozicije vlade", dodaje Kroflin.

Vlada je uzela dva tjedna da razmisli

"Prvenstveno očekujemo od vlade da o svemu tome razgovaramo. Ovo su sada naši zahtjevi, vlada je uzela dva tjedna vremena da izračuna financijsku težinu tih zahtjeva i onda ćemo zapravo početi ozbiljnije razgovarati o svemu tome.

U različitim europskim zemljama u različitom obliku postoji naknada za regres. Ako gledamo povijesno, mi smo relativno ekonomski neuspješna zemlja, međutim zadnjih 4-5 godina ipak smo se uspjeli koliko toliko oporaviti. Projekcije za iduće tri godine su dobre, vlada sama prognozira da će u iduće tri godine Hrvatska biti među tri najbrže rastuće ekonomije u Europi", rekao je Kroflin.

"Trebao bi se osjetiti efekt ovih EU sredstava i to bi trebalo pridonijeti pozitivnijim ekonomskim trendovima, mi očekujemo da zaposlenici države također participiraju u tom ekonomskom oporavku. Smatramo da zapravo plaće svih u zemlji trebaju rasti i mislimo da je to jedan od prioriteta. Radnici su bitni, vidjeli smo prije pandemije što je manjak radne snage značio za naše gospodarstvo i poslodavci su sami u privatnom sektoru počeli dizati plaće, i naprosto su vidjeli da ne mogu privući i zadržati radnika", rekao je Matija Kroflin.