NJEMAČKA sve više gubi sjaj "obećane zemlje" za hrvatske građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Njemačkoj rastu životni troškovi.

Njemački ured za statistiku objavio je u izvješću o migracijama preko njihove granice za 2023. godinu da su u tu zemlju stigla 20.604 građana Hrvatske, a otišao je 24.241. Godinu dana ranije ušlo ih je 24.991, a otišlo 24.001, dok je 2021. godine 28.457 građana s hrvatskim dokumentima došlo u Njemačku, a "sidro je diglo" njih 23.475.

Ti brojevi potvrđuju da sve više Hrvata odlazi iz zemlje koja je desetljećima bila magnet za one koji su htjeli zaraditi više nego u Hrvatskoj.

"Lakše je naći ljubavnicu nego dobrog majstora"

Mladen Zemljić iz Sindikata graditeljstva Hrvatske kaže da u građevini sindikati i poslodavci dobro surađuju, pa je u lipnju sklopljen novi kolektivni ugovor koji je dodatno povisio primanja građevinaca.

Konstantni rast plaća u hrvatskom graditeljstvu, koji je bio potaknut nedostatkom radne snage, doveo je do toga da se u Hrvatskoj može dobro zaraditi, pa našim građevincima računica govori kako im se sve više isplati raditi u domovini.

Jer, kaže sugovornik, tu nemaju troškove stanovanja koji su u Njemačkoj "odletjeli u nebo", a s druge strane život uz obitelj je snažna kočnica pri razmišljanju da se ode raditi u tuđinu.

Nedostatak majstora sasvim je promijenio razmišljanja poslodavaca, koji su shvatili da je bez primamljivih primanja nemoguće zadržati radnu snagu. Zemljić u šali kaže da je "danas lakše i jeftinije naći ljubavnicu ili ljubavnika nego dobrog majstora".

Trenutno u građevini prosječna neto plaća iznosi 1300 eura bez raznih neoporezivih dodataka, a s dodacima je znatno iznad prosjeka.

Zemljić dodaje kako su novim granskim kolektivnim ugovorom sindikatima dane ovlasti da kontroliraju poštuju li poslodavci odredbe ugovora.

No, kaže sugovornik, problem više nisu domaće građevinske tvrtke nego strane koje rade na velikim infrastrukturnim projektima, ali ne poštuju naše zakone ni kolektivne ugovore.

"Ostavite ih na miru jer rade projekt od državnog interesa"

Kao primjer navodi stranu tvrtku koja je angažirana na izgradnji prometnog infrastrukturnog projekta. Ona svojim radnicima isplaćuje minimalac, a kada se dio radnika pokušao učlaniti u sindikat, poslodavac ih je odmah poslao kući.

Zemljić ističe kako takva praksa nije neprihvatljiva samo sindikatima nego i hrvatskim poslodavcima koji u tome vide nelojalnu konkurenciju.

Kaže kako su se zbog toga svojevremeno požalili nadležnom ministarstvu, ali im je rečeno da ih ostave na miru jer se radi o tvrtki koja provodi projekt od državnog interesa.

Predsjednik Uprave Radnika Križevci Mirko Habijanec kaže kako se primjećuje trend da naši građevinski radnici okreću leđa Njemačkoj. Nekad je tamo odnos plaća u usporedbi s Hrvatskom bio pet prema jedan, a sada je dva prema jedan.

Osim toga, nije u pitanju samo plaća nego i razni neoporezivi dodaci kojih u Njemačkoj nema. "Dovoljno je kazati da imamo 15 dodataka na plaću koji dosežu 50 posto osnovne plaće", tvrdi Habijanec.

Zbog takve poslovne politike u građevini sve više učenika upisuje u srednjoj školi građevinski smjer ili neki od srodnih smjerova, što je još prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo.

Porast interesa za upise u strukovna zanimanja potvrđuje i ravnateljica Srednje škole Ivan Seljanec iz Križevaca Gordana Juran-Ratković, koja kaže da raste upis u strukovna zanimanja, poglavito u trogodišnje školovanje.

Ove godine odmah popunili smjerove za zidare, tesare i strojobravare

"Ranije smo na jedvite jade u dva roka upisivali učenike u smjerove zidar, tesar i strojobravar, a ove godine popunili smo kvote čim su otvoreni upisi", rekla je.

Ravnateljica vjeruje da je interes porastao jer je učenicima nakon završetka školovanja osiguran posao s više nego pristojnim primanjima. Osim toga, poslodavaca ima dosta, pa ako im ne sviđa trenutno radno mjesto, mogu brzo promijeniti poslodavca.

S obzirom na nedostatak radne snage u građevinarstvu, brojni kvalificirani radnici shvaćaju da im je isplativije otvoriti vlastiti obrt nego se otisnuti u tuđinu.

Hrvatska je postala zemlja za sigurno zaposlenje i pristojnu zaradu u građevini, stoga ne treba čuditi što današnji školarci radije ostaju kod kuće nego što idu na Zapad, poručuje Juran-Ratković.