IZ SINDIKATA znanosti i visokog obrazovanja priopćili su da ih ministar Primorac tjera u štrajk.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Nerealna ponuda

"Dok se zaposlenici u javnim službama suočavaju s najozbiljnijim rastom troškova života u posljednjih skoro 30 godina, ministar Primorac reže deficit iznad svih projekcija i očekivanja!  

Jasno je to vidljivo iz jučer objavljenog rebalansa proračuna, u kojem stoji podatak o deficitu. Još prije nekoliko mjeseci za ovu godinu predviđao se deficit od 2,7 posto BDP-a ili 13,4 mlrd kuna. Sada se to svodi na 7,1 mlrd kuna ili 1,5 posto BDP-a!

Zbog ovakvog planiranja proračuna, svi zaposlenici u javnim službama trpit će znatno rušenje svog standarda. Već je jednom ove godine Vlada zbog uvođenja eura ostvarivala svoje interese preko leđa svojih zaposlenika. Neće ići i drugi put! 

Vladina ponuda sindikatima predstavlja znatan pad realnih plaća i zaostajanje za kretanjem plaća u drugim djelatnostima u zemlji. To će dovesti do još većih problema u kritičnim djelatnostima bez kojih kao društvo ne možemo funkcionirati. Medicinske sestre, iskusne liječnike, učitelje fizike, matematike, informatike, itd., već je i danas gotovo nemoguće zadržati i motivirati za rad u javnim službama. Ovakvim pristupom doslovno ih tjeramo iz države!

Da je riječ o nerealnoj ponudi, za koju i sama Vlada smatra da ne može proći kod naših članova, govori činjenica da su na posljednjem sastanku pregovarači Vlade apelirali na sindikate da uvjere svoje članove kako bi trebali prihvatiti ovo što im se nudi.

No, sindikalni čelnici koji bi u ovom trenutku prihvatili ponudu Vlade ili uvjeravali svoje članove u njezinu korektnost ili rade u dosluhu s Vladom jer imaju određene ponude ispod stola ili su potpuno nesvjesni ekonomskih okolnosti u kojima njihovi članovi žive. Teško je reći koje bi bilo gore.

Premijer bi se trebao pitati imaju li njegovi pregovarači na umu političke i društvene okolnosti u kojima se vode pregovori i sve implikacije svojih pozicija ili se pregovori vrte oko fokusa ministra Primorca na fiskalne ciljeve koji su u ovim okolnostima nerealni. Nama se čini da je posrijedi ovo drugo.

Jasno je tko će biti odgovaran ako roditelji i djeca budu ispaštali zbog štrajka

Sada je sasvim jasno tko će biti odgovoran za masovne prosvjede javnih službi, tko će biti kriv ako djeca i njihovi roditelji ponovno budu ispaštali zbog štrajka u prosvjeti i drugim javnim servisima. 

Ministar Primorac ovakvim nas pristupom tjera u štrajk. Nadamo se da će drugi ministri i premijer to razumjeti. U konačnici, premijer je nedavno istaknuo kako je ovo godina isporuke. Pa neka isporuči i svojim zaposlenicima pravedan rast plaća. Očigledno za to ima fiskalnog prostora."

Što im je nudila vlada?

Podsjetimo, vlada je prvo sindikatima ponudila povećanja osnovice za plaće za četiri posto od 1. listopada i dva posto od 1. travnja iduće godine, no oni su to odbili. Na drugom sastanku dobili su novu ponudu.

"Vlada je značajno korigirala svoju ponudu. S obzirom na to da je prošla vladina ponuda koju su sindikati izjašnjavanjem odbili bila 4 posto ove godine, a onda još dodatno povećanje u travnju 2023., mi smo tu ponudu korigirali na način da smo ovo dodatno povećanje od 2 posto pomaknuli unazad s 1. siječnja 2023. Četiri posto je povećana osnovica plaće u državnim i javnim službama s 1. svibnja, nudimo dodatno povećanje od 4 posto s prvim listopada i dodatno još 2 posto od Nove godine. Ukupno 10.32 posto povećanje osnovice u manje od devet mjeseci, to je iskorak koji nijedna dosadašnja vlada nije napravila i odgovor je vlade na stanje u gospodarstvu i na inflatorne pritiske.

Uz ovu izmjenu, u odnosu na prije dva tjedna ponudili smo i povećanje božićnice za 2022. sa sadašnjih 1500 na 1750 kuna, jednako tako povećanje i regresa i božićnice za 2023. za dodatnih 250 kuna", kazao je ministar Piletić pozivajući liječnike, učitelje i ostale da prihvate ponudu.

Sindikati javnih službi traže povećanje osnovice za 8 posto od 1. listopada te za još 5 posto od 1. siječnja.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.