SIRIJA se gotovo dvije godine nakon pada režima Bašara al-Asada suočava s prvim ozbiljnim testom strpljenja građana. Ranije ovog mjeseca tisuće ljudi izašle su na ulice u najvećim prosvjedima od promjene vlasti, potaknute naglim poskupljenjem goriva i sve težim životnim uvjetima, piše CNN.

U istočnoj Siriji jedan je muškarac pred okupljenima i kamerama otvoreno poručio prijelaznom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai: "Bili smo uz vas, pa budite i vi uz nas. Tako mi Boga, ako se stvari ne promijene do Nove godine, situacija će postati onakva kakvu ne želimo. Dosta je!" Pripadnici osiguranja stajali su sa strane, a prosvjednik se nakon toga jednostavno udaljio.

U Siriji pod Asadom takva je javna kritika vlasti mogla završiti zatvorom, mučenjem ili smrću. Državni mediji sada su opširno izvještavali o prosvjedima, što je također velika promjena u odnosu na vrijeme prethodnog režima, no politička sloboda zasad nije donijela i gospodarski oporavak koji su mnogi očekivali.

Gorivo poskupjelo 40 posto

Neposredni povod za prosvjede bila je odluka vlade da cijene goriva povisi za čak 40 posto. Vlast je to objasnila globalnom energetskom krizom povezanom s ratom u Iranu, ali je nakon rasta nezadovoljstva dio poskupljenja povukla, a ministar energetike morao je pred parlamentom objašnjavati odluku.

Analitičari su pohvalili način na koji je vlast reagirala na svoj dosad najveći ekonomski test, ali upozoravaju da povlačenje dijela poskupljenja ne mijenja temelje krize. Prema procjeni Svjetske banke, dvije trećine Sirijaca žive ispod granice siromaštva za niži srednji dohodak, s manje od 3,65 dolara dnevno.

"Praktički je nemoguće prevladati teške ekonomske izazove s kojima se Sirijci suočavaju, a postajat će sve teže", rekao je Ibrahim al-Assil, direktor laboratorija Syria in Transition na Harvard Kennedy School. Charles Lister iz Instituta za Bliski istok kaže da je bilo jasno da će "medeni mjesec" nove vlasti jednom završiti.

"Očekivanja ljudi morala su porasti, a njihovo strpljenje nestati ako se ta očekivanja ne ispune. Tu se trenutno nalazimo", rekao je Lister.

Al-Sharaa pokušava dovesti milijarde ulaganja

Al-Sharaa se istodobno pokušava izboriti s golemim troškovima obnove zemlje, procijenjenima na 216 milijardi dolara. Naslijedio je gotovo bankrotiranu državu koju su Asad i njegovi suradnici godinama iscrpljivali, pa se nova vlast uvelike oslanja na strana ulaganja i pokušava političku normalizaciju pretvoriti u gospodarski oporavak.

"Sirija je vratila svoj status u međunarodnoj zajednici. Postala je tranzitna točka za svijet. Izgradili smo i diplomatske mostove te dokazali svijetu da sigurnost regije mora početi u Damasku", rekao je al-Sharaa na Općoj skupštini UN-a.

Njegov odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom jedan je od simbola tog povratka. Sastali su se četiri puta od prošlog svibnja, a SAD je u međuvremenu potpuno ukinuo sankcije Siriji, što je ključno za otvaranje prostora stranim investicijama.

Turska, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati predvode dosadašnja ulaganja, koja je Sirija prošle godine procijenila na 28 milijardi dolara. Europska unija obećala je 2,7 milijardi dolara potpore, a francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom srpanjskog posjeta Damasku potpisao je nekoliko novih sporazuma.

Sirija se želi pretvoriti u trgovačko čvorište

Al-Sharaa istodobno održava veze i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ključnim saveznikom bivšeg režima, kao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Time pokušava zadržati što širi međunarodni prostor za obnovu zemlje.

Nova vlast pokušava iskoristiti strateški položaj Sirije između Azije, Europe i Mediterana. Ideja je zemlju pretvoriti u prometno i energetsko čvorište te kopnenu alternativu morskim rutama kroz Hormuz i Bab al-Mandeb.

Tisuće cisterni s naftom iz južnog Iraka već prolaze kroz Siriju prema mediteranskoj luci Baniyas. No ono što izgleda dobro u strateškim planovima još se vrlo slabo osjeća u svakodnevnom životu stanovništva. "Većina tih projekata je desetogodišnje strateško planiranje. Oni neće smanjiti cijenu kruha niti odmah osigurati više goriva u Siriji", kaže Lister.

Dodaje da je ukidanje američkih sankcija otvorilo prostor za manje i srednje projekte koji mogu brže zapošljavati ljude, ali ni njihov učinak neće biti trenutačan. "Vjerojatno će trebati još godina ili dvije", rekao je.

Samo mali dio obećanih projekata stvarno napreduje

Sirijski politički ekonomist Karam Shaar procjenjuje da je vidljiv napredak ostvaren na samo oko pet posto obećanih poslova. Među projektima koji su stvarno krenuli ističu se obnova energetske infrastrukture i zračne luke u Damasku.

"Gospodarstvo se nedvojbeno oporavlja. Ali to za prosječnu osobu nikada nije glavno pitanje. Njima je važno poboljšava li se njihov životni standard", rekao je.

Prosvjednik Bassam Al-Ali poručio je da se vlast previše bavi velikim projektima, a premalo svakodnevnim životom. "Ne trebaju nam kružni tokovi. Svaki dan grade novi kružni tok koji košta milijune. Pustite svoj narod da živi", rekao je obraćajući se al-Sharaai.

Al-Assil upozorava da bi ekonomsko nezadovoljstvo moglo nagristi "revolucionarni legitimitet" nove vlasti. "Da biste od ljudi kupili strpljenje, morate im omogućiti da sudjeluju i dati im osjećaj da se njihov glas čuje", rekao je.

Izrael dodatno koči oporavak

Uz unutarnje ekonomske probleme, al-Sharaa se suočava i s izraelskim vojnim djelovanjem. "Svijet se raduje našem povratku. Ali Izrael napada Siriju", rekao je u UN-u.

Procjenjuje se da je Izrael izveo gotovo 500 napada u Siriji otkako je al-Sharaa preuzeo vlast. Izrael također drži velike dijelove južne Sirije, a njegovi dužnosnici poručuju da vojska ondje namjerava ostati neodređeno vrijeme.

Izrael tvrdi da ne vjeruje al-Sharaai i da mu je potrebna sigurnosna zona. Dvije strane izravno pregovaraju od kolovoza prošle godine, a al-Sharaa je u New Yorku rekao da su pregovori "postigli 90 posto dogovora" prije nego što se Izrael povukao.

Lister upozorava da upravo izraelski potezi predstavljaju jedan od najvećih rizika za veća strana ulaganja. "Ako Izraelci nastave s trenutnim stavom i nakon svojih izbora u listopadu, veća vanjska ulaganja u Siriju postaju manje vjerojatna. Ovo je pitanje jednako važno za gospodarski oporavak kao i sankcije ili izgledi za ulaganja", rekao je.