ŠVEDSKA se nada da će unatoč snažnom drugom valu u smislu broja zaraženih, kojih je trenutačno oko 4000 dnevno, izbjeći visoku stopu smrtnosti iz najgorih travanjskih dana pandemije kad je s koronavirusom umiralo i po 115 osoba dnevno. Upravo taj nagli porast broja zaraženih te činjenica da je oko 10 posto provedenih testova pozitivno glavni su razlozi za zabrinutost u ovoj skandinavskoj zemlji koja je umnogome imala vlastiti pandemijski put, tim više što dosadašnja iskustva s koronavirusom pokazuju da je nemoguće održavati nisku smrtnost od covida-19 uz visoke stope zaraze.

Švedska gotovo sigurno kasni nekoliko tjedana u odnosu na Hrvatsku i ostatak Europe

Iako je Švedska trenutačno prema broju zaraženih u posljednja dva tjedna na 100.000 stanovnika tek na 28. mjestu u Europi, gotovo sigurno se radi samo o kašnjenju od nekoliko tjedana u odnosu na Hrvatsku i ostatak Europe. Švedska je vjerojatno posljednja u Europi izašla iz prvog vala pandemije, tek početkom srpnja, pa je logično da kasnije ulazi u drugi val.

Ono što nije logično je praktički popuštanje epidemioloških mjera u listopadu. Dok se drugi val zaraze širio Europom, a nacionalni epidemiološki stožeri pooštravali ograničenja, Švedska je ponovno išla drukčijim, gotovo obrnutim putem. Prvo je ukinuta nacionalna zabrana posjeta domovima za starije koja je neprekidno bila na snazi još od travnja, a potom su pod pritiskom sektora kulture i sporta omogućena javna okupljanja do 300 osoba (pod uvjetom da sjede). Dotad se Švedska mjesecima striktno držala granice od 50 osoba.

Nema posebnih mjera, radi se isključivo o preporukama

Sve ostale mjere, poput rada od kuće, izbjegavanja javnog prijevoza ili odgode javnih i privatnih okupljanja, i dalje se svode samo i isključivo na preporuke, odnosno na apele na savjest građana. Općenito su konkretnije mjere, primjerice zatvaranje bazena, kazališta, sportskih dvorana i sličnih javnih prostora, prepuštene lokalnim zajednicama i regijama, no i to se odnosi samo na prostore i ustanove u javnom vlasništvu. Postojeći zakoni švedskoj vladi ne dopuštaju, primjerice, zatvaranje trgovačkih centara, kafića ili restorana, a kamoli uvođenje policijskog sata, ograničenje kretanja građana ili sličnih drakonskih mjera.

Zato je u Švedskoj zakonski nemoguće provesti lockdown kakav je Hrvatska imala u ožujku i travnju te kakvima ove jeseni ponovno pribjegava sve više europskih zemalja. Prije nekoliko tjedana vlada je stidljivo najavila mogućnost izmjene temeljnih zakona u tom smjeru, ali s obzirom na to da se radi o osjetljivom pitanju koje zadire duboko u ljudska i građanska prava, izvjesno je da tijekom ove pandemije neće biti nikakvih promjena.

"Dobrovoljne mjere koje je Švedska uvela u proljeće imale su isti učinak kao zakoni i restrikcije u drugim zemljama. U Švedskoj imamo dugu tradiciju oslanjanja na odgovornost samih građana", rekao je glavni švedski državni epidemiolog Anders Tegnell dodavši kako se najviše Šveđana zarazi od ukućana, na privatnim druženjima i zabavama ili na poslu.

Blage mjere i za pozitivne

Zanimljivo je da Švedska i danas, unatoč vrlo negativnim iskustvima s pandemijom i visokoj smrtnosti tijekom proljeća, blaži pristup ima čak i prema potvrđenim slučajevima zaraze. Osobe koje su bile pozitivne na testu, ali nisu razvile simptome covida-19, mogu se vratiti na posao nakon sedam dana samoizolacije. I to bez dodatnog testiranja. A zaražene osobe kod kojih su se pojavili simptomi proglašavaju se zdravima i nezaraznima dva tjedna nakon pojave simptoma.

Naravno, pod uvjetom da su se znakovi bolesti povukli. Nema, primjerice, ni općenitog propisa koji bi djecu do 15 godina, čiji su ukućani zaraženi, sprječavao da normalno dolaze na nastavu, no u takvim slučajevima škole obično apeliraju na roditelje da djeca ostanu kod kuće dok se zaraza ne povuče. S druge strane, od svakoga se očekuje da i na najmanje simptome prehlade ostane kod kuće, a zdravstveno osoblje u takvim se slučajevima obavezno testira prije povratka na posao.

Šveđani zadovoljni načinom na koji se upravlja pandemijom

Iako medijske rasprave o švedskoj strategiji borbe protiv koronavirusa ne prestaju, ankete pokazuju da su Šveđani uglavnom zadovoljni upravljanjem pandemijom. Dagens Nyheter i Ipsos proveli su krajem listopada anketu koja je pokazala da čak 68 posto građana podržava mjere Zavoda za javno zdravstvo, što je samo jedan posto manje od rekordnog povjerenja u ovu instituciju iz travnja ove godine.

Još bolje stoji slavljeni i osporavani Anders Tegnell, koji uživa povjerenje 72 posto ispitanika, najviše otkako se provodi ovakva anketa. Visoke ocjene dobila je i sposobnost zdravstvenog sustava da se nosi s pandemijom (65 posto), no zato je samo 22 posto Šveđana iskazalo povjerenje u način zbrinjavanja starijih osoba u pandemiji.

Broj ljudi u bolnicama raste, ali stanje još nije alarmantno

Međutim, Tegnell ne može mirno spavati jer brojke dugoročno ne daju razloga za optimizam. U švedskim bolnicama trenutačno je oko 800 pacijenata s koronavirusom, od čega 100 na odjelima intenzivnog liječenja (ne nužno i na respiratorima). Stanje još nije alarmantno jer u travnju je Švedska u jednom trenutku zbrinjavala gotovo 2500 zaraženih, od čega 550 na intenzivnom liječenju, no prije točno dva mjeseca u bolnicama je bilo samo 130 osoba s koronavirusom i samo 12 na odjelima intenzivne skrbi.

"Zabrinut sam da zdravstveni sustav neće izdržati. Uvelike smo povećali kapacitete u odnosu na proljeće, više znamo o virusu i bolje se nosimo s epidemijom, ali danas me posebno brine da nećemo moći testirati sve one koji se žele testirati. To je zabrinjavajući signal", rekao je Tegnell prije nekoliko dana za Dagens Nyheter.

Naime, unatoč stalnom povećanju broja testova (Švedska trenutačno provodi oko 200.000 PCR testova tjedno), u velikim gradovima stvaraju se uska grla zbog kojih testiranja ili rezultati testova povremeno kasne.

Švedska pada na ljestvici ukupne smrtnosti

U međuvremenu, Švedska nastavlja padati na svjetskoj ljestvici ukupne stope smrtnosti od covida-19 od početka pandemije. Prema podacima američkog sveučilišta Johns Hopkins, u subotu je i Francuska prestigla Švedsku, koja je sada na 18. mjestu. Nastave li se trenutačni trendovi, Švedsku će za najkasnije desetak dana prestići još četiri zemlje: Crna Gora, Moldavija, Makedonija i Armenija. Kad je riječ o stanju u posljednjih 14 dana, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti Švedska još uvijek ima relativno nisku stopu smrtnosti od covida-19. U tom smislu u Europi bolje stoje samo njeni susjedi Danska, Norveška, Finska, te Estonija i Cipar.

Tegnell: Opasno je vjerovati da je spas u maskama

Na kraju, ono što je postalo neizbježno u svakodnevici gotovo cijelog svijeta, u Švedskoj je i dalje rijetkost. Maske se i dalje ne nose izvan zdravstvenih ustanova niti se preporučuju, a Tegnell sa zamjetnom dozom trijumfalizma ukazuje na zapadnoeuropske zemlje u kojima se dogodila eksplozija broja zaraženih unatoč obaveznom nošenju maski čak i na otvorenom.

"Polazimo od ideje da je najvažnije držati razmak. Možemo vidjeti da se zaraza proširila mnogim zemljama koje su iznimno striktne kad je riječ o maskama. Dakle, opasno je vjerovati da je spas u maskama", zaključio je Tegnell.