Škare Ožbolt: Izmjene Kaznenog zakona u proceduri
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MINISTRICA pravosuđa Vesna Škare Ožbolt predstavila je danas nacrt prijedloga izmjene i dopune Kaznenog zakona (KZ) koji je krajem prošlog tjedna poslan Vladi u zakonodavnu proceduru, nakon što je prošao vladine koordinacije.
Voditelj stručne skupine Ministarstva pravosuđa profesor Željko Horvatić ocijenio je da će predloženim izmjenama Hrvatska dobiti još suvremeniji Kazneni zakon, sukladan međunarodnim obvezama i unutarnjim potrebama Hrvatske u kaznenoj politici. Zakon bi, usvoji li ga Sabor, stupio na snagu 1. srpnja ove godine.
Ministrica je upravo nužnost usklađivanja kaznenog materijalnog prava s preuzetim međunarodnim obvezama navela kao razlog za predlaganje samo manjih, ali značajnih izmjena i to po hitnom postupku.
Stručna skupina nastavit će s radom kako bi razmotrila sve prijedloge za izmjenu kaznenog zakonodavstva, osobito dijelova zakona vezanih za organizirani i gospodarski kriminal, pooštrenje kazni, uključujući i doživotni zatvor, te produljenje zastarnih rokova. Do kraja ove godine skupina bi trebala predložiti "cjelovitije i opsežnije, znanstveno utemljene izmjene".
Upitan zašto progonu gospodarskog kriminala nije dat prioritet, s obzirom da ta vrsta kriminala nije bila obuhvaćena opsežnom reformom kaznenog zakonodavstva iz 1997., koju je također vodio Horvatić, i da su ostale odredbe iz socijalističkog zakona po kojem gotovo nitko nije završio u zatvoru, Horvatić je rekao da postojeće norme nisu bile zapreka za progon gospodarskog kriminala.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Problem progona gospodarskog kriminala se često neopravdano postavlja kao problem KZ-a, a ne njegove primjene. Nije problem u zakonskoj osnovi već u načinu primjene tih odredbi i ako je mali broj po njima kažnjen onda za to nije bilo valjanih dokaza", kazao je Horvatić, izbjegavši odgovoriti koji je dio sustava zakazao u kažnjavanju gospodarskog kriminala.
Ministrica Škare Ožbolt je kao najvažnije izmjene istaknula nova kaznena djela zločina protiv čovječnosti, zapovjednu odgovornost, otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, novačenje plaćenika, računalno krivotvorenje i prijevaru, primanje, odnosno davanje mita u gospodarskom poslovanju, zabranu kloniranja ljudi, pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protupravnu eksploataciju rudnog blaga i trgovanje ljudima. Istaknula je i nova rješenja javne klevete, putem medija, kojima se, kako je rekla, hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa standardima EU-a, OESS-a i Vijeća Europe.
Naglasila je da je ugrađena i nova odredba o nezakonitom građenju u posebno zaštićenim područjima, te da je inkriminacija govora mržnje proširena na način da se zabranjuje svaki oblik diskriminacije, te zabranjuje širenje rasističkog i ksenofobičnog materijala putem računalnog sustava ili se na drugi način čine javno dostupnim materijali kojima se umanjuje, veliča ili potiče na zločine protiv čovječnosti.
Horvatić je još napomenuo da je u obrazloženju izmjena zakona opširno navedeno što to međunarodna zajednica traži od Hrvatske i kako je što regulirano u Europi jer se tim zahtjevima, kako kaže, često manipulira u javnosti zbog nedovoljne informiranosti.
Voditelj stručne skupine Ministarstva pravosuđa profesor Željko Horvatić ocijenio je da će predloženim izmjenama Hrvatska dobiti još suvremeniji Kazneni zakon, sukladan međunarodnim obvezama i unutarnjim potrebama Hrvatske u kaznenoj politici. Zakon bi, usvoji li ga Sabor, stupio na snagu 1. srpnja ove godine.
Ministrica je upravo nužnost usklađivanja kaznenog materijalnog prava s preuzetim međunarodnim obvezama navela kao razlog za predlaganje samo manjih, ali značajnih izmjena i to po hitnom postupku.
Stručna skupina nastavit će s radom kako bi razmotrila sve prijedloge za izmjenu kaznenog zakonodavstva, osobito dijelova zakona vezanih za organizirani i gospodarski kriminal, pooštrenje kazni, uključujući i doživotni zatvor, te produljenje zastarnih rokova. Do kraja ove godine skupina bi trebala predložiti "cjelovitije i opsežnije, znanstveno utemljene izmjene".
Upitan zašto progonu gospodarskog kriminala nije dat prioritet, s obzirom da ta vrsta kriminala nije bila obuhvaćena opsežnom reformom kaznenog zakonodavstva iz 1997., koju je također vodio Horvatić, i da su ostale odredbe iz socijalističkog zakona po kojem gotovo nitko nije završio u zatvoru, Horvatić je rekao da postojeće norme nisu bile zapreka za progon gospodarskog kriminala.
"Problem progona gospodarskog kriminala se često neopravdano postavlja kao problem KZ-a, a ne njegove primjene. Nije problem u zakonskoj osnovi već u načinu primjene tih odredbi i ako je mali broj po njima kažnjen onda za to nije bilo valjanih dokaza", kazao je Horvatić, izbjegavši odgovoriti koji je dio sustava zakazao u kažnjavanju gospodarskog kriminala.
Ministrica Škare Ožbolt je kao najvažnije izmjene istaknula nova kaznena djela zločina protiv čovječnosti, zapovjednu odgovornost, otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, novačenje plaćenika, računalno krivotvorenje i prijevaru, primanje, odnosno davanje mita u gospodarskom poslovanju, zabranu kloniranja ljudi, pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protupravnu eksploataciju rudnog blaga i trgovanje ljudima. Istaknula je i nova rješenja javne klevete, putem medija, kojima se, kako je rekla, hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa standardima EU-a, OESS-a i Vijeća Europe.
Naglasila je da je ugrađena i nova odredba o nezakonitom građenju u posebno zaštićenim područjima, te da je inkriminacija govora mržnje proširena na način da se zabranjuje svaki oblik diskriminacije, te zabranjuje širenje rasističkog i ksenofobičnog materijala putem računalnog sustava ili se na drugi način čine javno dostupnim materijali kojima se umanjuje, veliča ili potiče na zločine protiv čovječnosti.
Horvatić je još napomenuo da je u obrazloženju izmjena zakona opširno navedeno što to međunarodna zajednica traži od Hrvatske i kako je što regulirano u Europi jer se tim zahtjevima, kako kaže, često manipulira u javnosti zbog nedovoljne informiranosti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati