KORONAVIRUS

Škole nemaju novca za sapun, a na iznajmljivanju zarađuju milijune

Škole nemaju novca za sapun, a na iznajmljivanju zarađuju milijune
Foto: 123 RF, Goran Stanzl/Pixsell

OTKAD je potvrđeno da je koronavirus stigao u Hrvatsku, pri čemu smo zasad na deset zaraženih, roditelji iz raznih dijelova Hrvatske javljali su nam se s informacijama da djeca u školi nemaju sapuna i papira za ruke, a neki ni tople vode. 

Ravnateljica Osnovne škole Sveta Nedelja Anica Magdalenić nedavno je rekla Indexu da djeca u njenoj školi nemaju toplu vodu te da ju nemaju ni brojne druge škole.

"Toplu vodu, nažalost, nemamo jer je ovo stara zgrada i sustav je tako napravljen, samo za hladnu vodu, ali imamo sapuna i papirnatih ručnika. Doduše, ponekad se dogodi da nema tih ručnika u dovoljnoj količini. Druga je stvar što se neki učenici neodgovorno ponašaju pa toliko pritišću sapun koji iscuri i onda ispada da nema sapuna ili pak razbacaju listiće papira", rekla nam je Anica Magdalenić.

"Ne možemo si priuštiti sapun s dezinficijensom, nijedna škola to ne može"

Dodala je kako čistačice već nakon 1. sata vide da se u nekim WC-ima potrošio sav papir pa sve zamijene. Objasnila je kako izdvajaju velika sredstva za sapun i papir, ali da toga uvijek mora biti.

"Htjeli smo nabaviti i sapun s dezinficijensom, no dobavljači ga više nemaju na zalihama, a i cijene su otišle u nebo, jedna flašica samog dezinficijensa košta 80 kuna, a nema ni pola litre u njoj. To si ne može priuštiti nijedna škola. Mi imamo tekući sapun i tekuću vodu i djeca mogu normalno prati ruke", rekla nam je ravnateljica OŠ Sveta Nedelja.

U isto vrijeme Index doznaje koliko škole godišnje zarađuju od iznajmljivanja školskih prostorija za razne izvanškolske aktivnosti koje se u školama odvijaju nakon što završi nastava te od ostalih usluga koje škole obavljaju.

>>Koronavirus je u Hrvatskoj, a neke škole nemaju sapun ni toplu vodu

Sapun i ostali potrošni materijali nabavljaju se javnim novcem, a škole su u 2018. zaradile više od 162 milijuna kuna

Iz financijskih izvještaja školskih ustanova za 2018. godinu razvidno je, rekla nam je ministrica Blaženka Divjak, da su školske ustanove od pruženih usluga ostvarile u 2018. godini 162,3 milijuna kuna, a u prethodnoj 2017. godini 147,6 milijuna kuna.

Navedeni prihodi, navodi, uključuju prihode od iznajmljivanja prostora, ali i druge prihode od usluga koje škole obavljaju na tržištu, a to su, primjerice, razna osposobljavanja, edukacije i slično te ne možemo utvrditi udio samih prihoda od iznajmljivanja prostora.

Osnovne škole su 2018. godine ostvarile prihode od pruženih usluga u iznosu od 40.697.573 kuna, a 2017. od 37.190.808 kuna. Srednje škole su 2018. ostvarile prihode od pruženih usluga 117.343.512 kuna, a 2017. od 107.345.336 kuna.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja ističu da se sav potrošni materijal za škole (u to su uključeni i sapuni, papirnati ručnici) nabavlja iz sredstava osnivača koji dobivaju više od milijardu kuna godišnje za same škole te da imaju i izravne prihode, što smo gore i naveli. Prema tome se vidi da škole imaju dovoljno sredstava da djeci omoguće sapun i papirnate ručnike.

Kako je regulirano iznajmljivanje školskih prostorija

Što se tiče iznajmljivanja školskih prostorija, u Ministarstvu su nam odgovorili da u dogovoru s osnivačima škole mogu iznajmljivati školski prostor uz suglasnost školskog odbora.

Neki osnivači školskih ustanova donijeli su, kažu, odluke o uvjetima i načinu korištenja imovine školskih ustanova te se za najam prostora objavljuje javni natječaj. Neke školske ustanove uz suglasnost osnivača same su, navode, donijele svoje pravilnike kojima uređuju način iznajmljivanja školskog prostora te se najam ostvaruje u skladu s navedenim propisima. Nakon natječaja školska ustanova sklapa ugovor o najmu školskog prostora s najmoprimateljem temeljem kojeg ostvaruje pravo na korištenje istoga.

"Donošenje odluke o najmu ovisi o načinu na koji je najam propisan dokumentima osnivača i/ili školske ustanove. Kontrolu nad trošenjem financijskih sredstva imaju osnivači. Nadalje, potrošni materijal nabavlja se iz sredstava osnivača. Dakle, navedeno je u nadležnosti osnivača škola - gradova i županija - i postoje brojni primjeri osnivača koji zaista brinu o svojim školama. Ističemo kako osnivači dobivaju više od milijardu kuna godišnje za same škole gdje su osnivači, naravno imaju i izravne prihode, koje moraju pridodati na taj iznos i nema nikakva razloga da osnivači ne skrbe o školama jer je to njihova zadaća", odgovorili su Indexu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Sanitarna inspekcija zadužena za kontrolu higijene u školama

Dodaju i kako je kontrola higijenskih uvjeta u školama u nadležnosti sanitarne inspekcije. Poslali smo upit sanitarnoj inspekciji koliko puta godišnje obilaze svaku školu i jesu li pojačali nadzor u vrijeme koronavirusa.

"Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata u okviru svog redovitog rada te sukladno planovima i programima, provodi inspekcijske nadzore i u odgojno-obrazovnim ustanovama, s ciljem kontrole provođenja mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, sukladno odredbama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti", odgovorili su nam iz Državnog inspektorata.

Lani obavili 435 inspekcije u odgojno-obrazovnim ustanovama

U 2019. godini obavljeno je, navode, ukupno 435 inspekcijska nadzora te je podneseno 37 prekršajnih prijava. U 2020. godini provedena su 63 inspekcijska nadzora i pokrenuta 4 prekršajna postupka.

"S obzirom na situaciju nCoV bolesti (COVID-19) Hrvatski zavod za javno zdravstvo je objavio i dokument Preporuke postupanja u odgojno-obrazovnim ustanovama (dječjim vrtićima, školama i đačkim domovima), a koje su dostavljene Ministarstvu znanosti i obrazovanja i proslijeđene u sve odgojno obrazovne subjekte te su objavljene i na stranicama Stožera civilne zaštite RH. Navedene Preporuke svakako su neophodne, poglavito sukladno trenutačnoj situaciji sa nCoV bolesti (COVID-19), a njihovu primjenu potrebno je omogućiti od strane odgojno-obrazovnih ustanova", istaknuli su u Inspektoratu.

Na kraju su naveli kako svi koji eventualno uoče nepravilnosti, mogu podnijeti prijave sanitarnoj inspekciji Državnog inspektorata.

Resorna ministrica Blaženka Divjak je podsjetila da je Ministarstvo u škole u protekle tri godine uložilo dvije milijarde kuna, a osnivači - gradovi i županije dobivaju sredstva iz državnih prihoda i izvornih prihoda da skrbe o školama.

"Osnivači škola - gradovi i županije pored svojih izvornih sredstava dobivaju novac i iz državnih prihoda da skrbe o školama i očekujem od njih da preuzmu odgovornost i odrade svoj dio posla. Kod ovakvih situacija događa se da nešto nedostaje, ali osnivači se s ravnateljima i školama moraju pobrinuti da sapuna i osnovnih higijenskih potrepština u školama uvijek bude. Tu je moja poruka jasna i zato sam dodatno uputila i takav službeni dopis", kazala je.

Za kraj podsjetimo kako je dosta roditelja reklo da sami kupuju sapune i papirnate ručnike za školu jer ih škole nemaju.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara