GLUHIM osobama znakovni jezici su prirodni način komuniciranja i Hrvatska bi te jezike trebala tretirati kao druge manjinske jezike, u skladu s preporukama koje je prihvatilo Vijeće Europe, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu član hrvatskog izaslanstva u Vijeću Europe Ivo Škarabalo.

Škrabalo je to izjavio na konferenciji za tisak sazvanoj povodom njegove inicijative kojom hrvatsku javnost želi upozoriti na diskriminaciju znakovnog jezika.

"Pravo na svoju komunikaciju ima i manjina gluhih i gluhonijemih osoba", rekao je Škrabalo, dodajući da će se zalažiti za to da Hrvatska što prije usvoji preporuke Vijeća Europe glede zaštite znakovnog jezika.

Na posljednjoj sjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, 1. travnja, prihvaćene su preporuke zemljama članicama da se znakovni jezici zaštite kao manjinski jezici.

Preporuke predviđaju uspostavu sustava obrazovanja stručnjaka za znakovni jezik, uvođenje televizijskih emisija za gluhe osobe, pravo na informacije, upotrebu novih tehnologija, pravo na slobodno biranje bilingualnog obrazovanja, te državne subvencije za podučavanje tumača i prevodilaca za znakovni jezik.

Škrabalo je isto tako rekao da u Hrvatskoj situacija u odnosu na znakovne jezike nije krajnje teška, ali da Hrvatska ipak zaostaje za zemljama u kojima je taj problem odlično riješen, poput skandinavskih zemalja.

Članica hrvatskog izaslanstva u VE-u Snježana Biga Friganović, koja je i članica Odbora za zdravstvo u Parlamentarnoj skupštini VE-a, rekla je da je Hrvatski sabor u ovom mandatu napravio puno za položaj osoba s invaliditetom.

Ona se isto tako založila da vladino povjerenstvo za osobe s invaliditetom na posebnoj sjednici razmotri preporuke Vijeća Europe glede zaštite znakovnog jezika, kako bi se vidjelo što se od tih preporuka može implementirati.