Slovenija: Bivši državni odvjetnik "sramotnom" nazvao odluku suda da ne procesuira

BIVŠI slovenski državni odvjetnik Anton Drobnič "sramotnom" je ocijenio odluku višeg suda u Ljubljani o nepokretanju sudske istrage protiv nekoć istaknutog državnog i partijskog lidera Mitje Ribičiča kojega se u predistražnom postupku teretilo za zločine nad civilima, političkim protivnicima novih vlasti, izvršene u Sloveniji odmah nakon okončanja drugog svjetskog rata.

"Krajnje je sramotno da demokratska Slovenija u 15 godina postojanja i 60 godina nakon poratnih likvidacija ne uspijeva pronaći nijednog zločinca i privesti ga sudu", izjavio je Drobnič.

Dodao je da s odlukom suda nije detaljno upoznat, te da ne komentira konkretni slučaj nego "dvostruka mjerila" slovenskih sudova.

Slovenski je sud, rekao je Drobnič u ime udruge "Zaveza" koja okuplja pripadnike nekadašnjih slovenskih domobrana i njihovu rodbinu, u samo godinu dana oslobodio Ribičiča svih optužaba, dok protiv nepravedno osuđenog biskupa Grigorija Rožmana kojega je vojni sud 1945. osudio zbog navodne kolaboracije s Talijanima i Nijemcima sudbene vlasti još ne dopuštaju mogućnost obnove procesa i preispitivanja njegova slučaja.

Prema evidenciji "Zaveze" u Sloveniji je nakon rata ubijeno bez sudskog postupka oko 12.000 domobrana vraćenih iz logora Vektring u Austriji.

87-godišnji Ribičič bio je 1945. zamjenik slovenskog načelnika OZNA-e Ivana Mačka Matije kojemu pripisuju najveću odgovornost za likvidacije domobrana bez sudske odluke.

Predistražni postupak protiv Ribičiča, koji je u srijedu konačno odbio viši sud, počeo je u travnju prošle godine. Najprije je bio osumnjičen za genocid, a onda za ratni zločin protiv civila na temelju dokumenta pronađenog u arhivu ljubljanskih zatvora koje je kontrolirala OZNA u Ljubljani nakon rata.

Dokument sugerira da je Ribičič neposredno odgovoran za sudbinu najmanje 212 zatočenika u čijim je dosjeima bilo napisano da je odluka o njihovoj sudbini donesena na temelju "glasa druga pukovnika Mitje", a poslije su nestali, odnosno ubijeni.

Ribičič, koji je pred posebnom parlamentarnom komisijom o svojoj ulozi u likvidacijama nad civilima i vojnicima nakon II. svjetskog rata na području Slovenije već govorio početkom 90-ih godina, niječući da je za zločine znao ili u njima sudjelovao, tvrdio je da se bilješka iz zatvorskih arhiva ne može odnositi na njega jer je u to vrijeme imao čin pukovnika, ali da je njegov partizanski ilegalni nadimak bio "Ciril".

Praktično oslobađanja ostarjelog i bolesnog Ribičiča osudio je i nekadašnji politički zatvorenih i kasniji emigrant Ljubo Sirc, jedan od preživjelih na tzv. Nagodetovom procesu, vođenom poslije rata u Ljubljani protiv navodnih sabotera i engleskih špijuna. Sirc se devedesetih godina vratio iz emigracije u Velikoj Britaniji, te često isticao potrebu da se u Sloveniji izvrši lustracija bivših komunističkih moćnika, među ostalim i Ribičiča koji je u tom procesu bio jedan od istražitelja. Sirc je - komentirajući odluku suda u slučaju Ribičič - rekao da u slovenskom sudstvu još uvijek djeluju suci koji su imenovani u vrijeme komunizma.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara