POZNATI slovenski liječnik i imunolog Alojz Ihan ima teoriju zašto je procijepljenost stanovništva u zapadnom dijelu Europe veća nego u njenom dijelu koji je bio iza "željezne zavjese".

On tvrdi kako je to odraz svojevrsnog državotvornog i demokratskog deficita istoka u odnosu na "zrele demokracije" na zapadu kod kojih se bolje shvaćaju demokracija i "timski rad" u korist cijelog društva.

Ihan uspoređuje situaciju u Engleskoj, gdje je protiv covida-19 cijepljeno 95 posto starijih od 50 godina, pa vlasti najavljuju potpuno otvaranje društvenog i ekonomskog života, te stanje u Sloveniji gdje je trećina takve populacije još necijepljena, zbog čega je na jesen moguće novo zatvaranje. Ihan navodi da je razlika u demokratskoj tradiciji koja se odražava ne samo u političkom životu nego i u gledanju na zdravstvene odluke.

Premda nije obvezujuće, cijepljenje u Engleskoj i zrelim demokratskim državama nije problem ako je to prepoznato kao nacionalni interes, ali jest u Slovenija koja je zajedno s jugoistokom kontinenta na europskom repu po cijepljenju, navodi u svom prilogu o kulturološkoj problematici cijepljenja Ihan.

Demokratska kultura cijepljenja

On tumači da je riječ o razlici u demokratskoj kulturi koja se na primjer odražava i na izborima koji na zrelom demokratskom zapadu "ujedinjuju" naciju jer ona prihvaća konačan rezultat kao zajedničku odluku, dok na istoku izazivaju nove trajne podjele.

Ljudi na istoku Europe dugo su živjeli u režimima s autoritarnim načinom odlučivanja u kojima se podrazumijevalo da vlast treba slušati te u takvom paternalističkom odnosu sami nisu sposobni donositi "timske odluke" niti "interiorizirati" kao svoje odluke i preporuke koje vlada donese u korist svih, tumačenje je Ihana.

"Normalnu demokratsku kulturu cijepljenja postići ćemo tek onda kad i kod nas ljudi budu znali izračunati zajedničku korist cijepljenja, onako kako je to slučaj u zrelim demokracijama", navodi Ihan u svom eseju.

Ako bitno ne poveća procijepljenost starijih od 50 godina, Slovenija bi se na jesen u novom valu epidemije mogla ponovo susresti s velikim brojem oboljelih od covida-19 među starijim stanovništvom, samo što za razliku od prošle jeseni i zime ne bi umirali ljudi u domovima za starije, nego oni smješteni u obiteljima jer bi se na njih zaraza prenijela od mlađih, upozorio je Ihan.

U Sloveniji je u zadnja 24 sata uz ograničeni broj testiranja potvrđeno 58 novih zaraza koronavirusom, a nijedan pacijent  nije umro.
Sa 761 PCR-testova potvrđeno je 58 zaraza, odnosno 7.6 posto među testiranima. Prethodni dan zabilježeno ovog ljeta rekordnih 135 slučajeva, uz 8.1 posto pozitivnih nalaza. Viši je i broj zaraza na tjednoj razini jer su  prethodne nedjelje potvrđene 32 infekcije.
Broj aktivnih slučajeva je povećan  za 74 u odnosu na prethodni dan i sada iznosi 1.081, sedmodnevni prosjek zaraza u jednom danu povećao se na 86. 14-dnevna incidencija povećala se za dva - na 50 slučajeva, objavilo je ministarstvo zdravstva.