Foto: FAH

SLOVENSKI ministar financija Dušan Mramor kritizirao je u utorak metodologiju na osnovi koje Europska komisija radi projekcije rasta i ekonomskih debalansa u zemljama članicama, ustvrdivši da je komplicirana i nerazumljiva te se često ne poklapa s rezultatima koje dobivaju domaći instituti.

"Ti njihovi izračuni su kao znanost o raketama, no te rakete ne lete, barem ne kad je riječ o Sloveniji", kazao je Mramor u parlamentarnoj raspravi o dokumentu vlade o proračunskim trendovima do 2020. godine.

Mramor je kazao da je zadnja prognoza Europske komisije, koja spominje veći proračunski i fiskalni deficit od proračuna same vlade, pogrešna, da se ne može ustanoviti s kojim su podacima u njenoj izradi operirali i da potpuno krivo ocjenjuje da je slovensko gospodarstvo u fazi kad dolazi do njegova sagrijavanja, s rizicima za rast proračunskog deficita. Mramor je dodao da je o tom problemu, koji imaju i neke druge članice, razgovarao s nekim svojim kolegama, a nedavno i s njemačkim ministrom financija Wolfgangom Scheubleom, te da je Slovenija zajedno s Italijom i nekim drugim zemljama pokrenula inicijativu da se metodologije Europske komisije promijeni, pri čemu bi projekcije radile službe u vladama država članica, dok bi se u Europskoj komisiji kontrolirale.

U raspravi oko proračunske potrošnje koja se razvila u parlamentu, Mramor je, na kritike oporbe da vlada premijera Mire Cerara oklijeva sa strukturnim reformama i ne smanjuje potrošnju nego se zadužuje, ustvrdio da su rezultati vlade na području fiskalne stabilizacije dobri, jer je proračunski deficit početkom ove godine smanjen za 100 milijuna eura u odnosu na prošlu, a povećani su i proračunski prihodi unatoč smanjenim primanjima iz europskih kohezijskih fondova.

Bratušek uputila kritike vladi

Vladu premijera Mire Cerara u raspravi je kritizirala bivša premijerka Alenka Bratušek, rekavši da joj se čini kako se Slovenija vraća na početak 2013., kad je ona vladu preuzela u situaciji kad joj je prijetio financijski slom. "Ako je to održiva potrošnja i fiskalna stabilnost, onda ja ne znam što to nije", kazala je Bratušek.

Oporba je u parlamentu ustvrdila da neće glasovati za dokument o proračunskoj potrošnji za iduće dvije godine, jer je loš i nerealan i jer se ne primjenjuje fiskalno pravilo koje treba zajamčiti da Slovenija svoj proračunski deficit do 2020. dovede na nulu.

Osim toga, opozicija je kritizirala vladu što još uvijek nije formirala fiskalno vijeće kao regulatorno tijelo koje bi nadziralo fiskalne napore vlade.

Europska komisija u svom je zadnjem izvješću s projekcijama za članice navela da Slovenija ima najveći rizik za održivost javnih financija s obzirom na faktor demografskih promjena, da se strukturni deficit ne smanjuju dovoljno brzo, te da stanje u javnim financijama nije najbolje, zbog čega je Slovenija pozvana uložiti veći fiskalni napor nego do sada u stabilizaciju financija i bez oklijevanja prijaviti potrebne strukturne reforme.