ORUŽANI sukobi kriminalnih klanova već mjesecima su vodeća tema u švedskoj javnosti, no rujan je donio dosad nezabilježenu eskalaciju nasilja, u kojem je smrtno stradalo 12 osoba. Pucnjave i eksplozije podmetnutih bombi gotovo svake noći odjekuju po široj okolici Stockholma.

>> Krvavi ulični rat u Švedskoj. Ginu nevini prolaznici, premijer traži pomoć vojske

Kao i obično, slijepi 71-godišnjak Erik Viiri sjedio je te večeri u lokalnom pubu u Sandvikenu, oko 190 kilometara sjeverno od Stockholma. Bio je stalan gost, vlasnik puba kaže da je bio prijatelj, gotovo poput člana obitelji. Hicima iz pištolja usmrtio ga je napadač koji je zapravo gađao i pogodio drugog gosta, pripadnika kriminalnog podzemlja. Erik je bio slučajna i potpuno nevina žrtva.

Nekoliko dana kasnije, 25-godišnji Mogos Amanuel Tesfemariam krenuo je u Uppsali na posao u obližnji dom za starije i nemoćne osobe kad je pogođen u stubištu svoje zgrade. Ubijen je pogreškom, samo zato što živi na istoj adresi kao prava meta, rođak Rawe Majida, vođe kriminalnog klana Foxtrot iz Stockholma koji se već duže vrijeme skriva u Turskoj.

Samo u rujnu poginulo 12 ljudi

Od početka rujna u široj okolici Stockholma gotovo da nema noći bez eksplozija i pucnjava u kojima uglavnom stradaju pripadnici organiziranog kriminala ili članovi njihovih obitelji koji su izloženi bezobzirnoj osveti suparničkih bandi, ali u posljednje vrijeme sve češće i slučajni prolaznici ili gosti poput Viirija i Tesfemariama.

U noći sa srijede na četvrtak na širem području Stockholma smrtno su stradale čak tri osobe, dvije u pucnjavama i jedna u eksploziji. Prema policijskim izvještajima, ova potonja nije imala nikakve veze s organiziranim kriminalnom, nego se jednostavno našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Naime, podmetnute improvizirane bombe obično su namijenjene zastrašivanju suparnika u njihovim domovima, a egzekucije se u pravilu provode vatrenim oružjem na otvorenom.

Reagirajući na rujanski val nasilja na štokholmskom području, u četvrtak navečer naciji se obratio i švedski premijer Ulf Kristersson: "Moramo se suprotstaviti bandama i moramo ih pobijediti. Privest ćemo ih pravdi. Ako su švedski državljani, bit će osuđeni i zatvoreni na vrlo duge kazne. Ako su strani državljani, moraju biti deportirani."

"Nijedna druga zemlja nije iskusila ovako nešto"

Kako bi javnosti pokazao da nešto poduzima i situaciju shvaća ozbiljno, Kristersson je najavio sastanak sa šefom švedske policije i vrhovnim zapovjednikom švedskih oružanih snaga. Namjera mu je ispitati kako oružane snage mogu pomoći policiji u borbi protiv kriminalnih klanova.

Premijer Kristersson rekao je da Švedska još nije vidjela ništa slično i da "nijedna druga zemlja u Europi" nije iskusila ovakvu situaciju. Naglasio je da su djeca i nedužni prolaznici sve više ugroženi nasiljem diljem zemlje. Prema vladinom izvješću iz 2021. četvero ljudi na milijun stanovnika umire svake godine u pucnjavi u Švedskoj, u odnosu na 1.6 stanovnika u drugim europskom zemljama.

Tko je čovjek zbog kojeg je izbio val nasilja?

Nasilje je posljedica obračuna unutar klana Foxtrot. Naime, Rawa Majid ratuje za kontrolu nad trgovinom narkoticima protiv svog nekadašnjeg prvog suradnika Ismaila Abdoa.

Rawa Majid, poznat kao Kurdska lisica, odrastao je u Uppsali, ali od 2018. živi u Turskoj. Glavni je vođa švedske kriminalne organizacije Foxtrot, koja se povezuje s brojnim pucnjavama i bombaškim napadima. Banda je poznata po regrutiranju vrlo mladih osoba pa su tako u uličnim ratovima švedskih bandi izvršitelji, a i žrtve, vrlo često mladi između 13 i 16 godina.

U sukobu je, osim s Abdoaom, i s nekoliko drugih kriminalnih skupina i bivših članova Foxtrota. Za njim je u kolovozu 2020. raspisana međunarodna tjeralica zbog kaznenih djela vezanih uz drogu i ubojstva te je proglašen jednim od najtraženijih kriminalaca u Švedskoj.

Majidovi roditelji su iz iračkog Kurdistana, ali on je rođen u Iranu, čiji je državljanin. Obitelj se nastanila u Uppsali u Švedskoj dok je bio beba. Majid je napustio Švedsku 2018. godine, nakon što je počeo dobivati prijetnje smrću. 2020. godine kupio je tursku putovnicu zahvaljujući izdašnim investicijama te ga zbog toga Turska odbija izručiti. Švedska policija je podijelila obavještajne podatke o operaciji hvatanja Majida s turskom policijom na najvišoj razini, ali su obavještajni podaci procurili članovima kriminalne mreže Foxtrot 2022. godine. Zamjenik premijera Švedske čak je zaprijetio obustavom financijske pomoći Švedske Turskoj ako Majid ne bude izručen, ali je kasnije povukao tu izjavu.

Dug kriminalni dosje

Majid je prethodno bio osuđen na osam godina zatvora zbog teških kaznenih djela vezanih uz drogu i napade. U kaznenom registru se prvi put pojavljuje kao 19-godišnjak, a osuđivan je, među ostalim, za krađe i šverc cigareta.

Majid je ranije bio u sukobu s rivalskom kriminalnom mrežom Vårby. 9. rujna 2020. 25-godišnjak je upucan i ubijen u Uppsali u, kako se vjeruje, napadu bande. Smatra se da je žrtva bila član mreže Vårby, a vjeruje se da su pucnjavu izveli članovi bande Foxtrot.

Bandidosi su još jedna kriminalna grupa s kojima je Majid u sukobu. 33-godišnji muškarac ubijen je iz vatrenog oružja 4. ožujka 2022. neposredno ispred prostorija Bandida. Za ubojstvo je optuženo nekoliko članova mreže Foxtrot. Vjeruje se da je Majid naredio ubojstvo, ali za to mu se nikad nije sudilo jer je u Turskoj. Glasovne snimke pokazuju da su dva tjedna kasnije Rawa Majid i 18-godišnjak planirali ubiti vođu Bandidosa, no plan je razotkrila i spriječila policija. Vjeruje se i da je 6. rujna 2023. naredio 17-godišnjaku da digne u zrak prostorije Bandidosa.

Majid je u sukobu i s bandom iz Dalena, a taj sukob traje od prosinca 2022. Vođa bande je Mikael Tenezos zvani Grk, koji također živi izvan Švedske. Sukob je počeo kada je jedan 21-godišnjak prešao iz bande Dalen u Foxtrot i angažirao tinejdžere da napadaju njegove bivše saveznike iz mreže Dalen kako bi preuzeli lokalno tržište droge u Sundsvallu. To je izazvalo ciklus osvete između Foxtrota i Dalena.

Posljednji val sukoba, onaj u kojem je samo u rujnu ubijeno 12 ljudi, izazvao je sukob Majida s Ismailom Abdoaom, čovjekom koji je donedavno bio njegova desna ruka i koji također živi u Turskoj. Početkom rujna Abdova majka upucana je i ubijena u Uppsali. Dvojica tinejdžera privedena su pod sumnjom da su izvršili ubojstvo.

Bande s kojima je Majid u savezništvu su mreža iz Brona (Upplands-Bro) i mreža Zero iz Jordbroa.

Norveška strahuje da će se val nasilja proširiti

Postoji bojazan da će se val nasilja proširiti i na Norvešku, u kojoj su prošle godine samo četiri osobe smrtno stradale u ovakvim obračunima, nasuprot 63 u Švedskoj. Zato se norveška ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl prije nekoliko dana sastala sa svojim švedskim kolegom i pritom izjavila: "Foxtrot se već etablirao i kod nas. Najvažnije što sada možemo učiniti je spriječiti eskalaciju, kako kriminalne mreže ne bi dobile veće uporište u Norveškoj."

Na pitanje zašto je nasilje unutar organiziranog kriminala tako eskaliralo, i Mehl i njen švedski pandan Gunnar Strömmer jasno ukazuju na intenzivnu imigraciju i manjkavu integraciju u Švedskoj.

"Situacija je alarmantna"

"Odgovornost za zločin je prije svega na zločincima. Velik dio onoga što sada radimo trebalo je napraviti davno, ali mi kasnimo deset godina za, primjerice, danskim scenarijem. Ipak, nadu nam daje to što su druge zemlje uspjele preokrenuti ovakav trend", rekao je ministar Strömmer.

"Situacija je alarmantna i zahtijeva hitne mjere. Pokazalo se da društvo nije odradilo posao kako treba. Suština problema je u tome što smo dopustili preveliku segregaciju u švedskom društvu. I sada osjećamo posljedice. Ovo je rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja socijalnih problema i nedostatka integracije", rekao je za Index Denis Begić, parlamentarni zastupnik opozicijskih Socijaldemokrata rodom iz Gradiške u Bosni i Hercegovini.

>> Eskalira krvavi rat bandi u Švedskoj. "Imamo paralelna društva. Alarmantno je"

Na upit kako bi opisao genezu problema, kaže:

"Odgovori nisu jednostavni. Počnimo od toga da Švedska nije provela reforme kojima su pribjegle neke druge države. Danas imamo veliku segregaciju u švedskim školama. Imamo škole koje biraju učenike i nemaju nijednog polaznika koji je rođen u Švedskoj ili nijednog stranca. Različite demografske skupine uopće više nemaju dodira u svakodnevnom životu. Imamo dijelove velikih gradova u kojima ne žive Šveđani ili ako ih ima, onda su to socijalni slučajevi. Potrebno je preispitati naš pristup obrazovanju i socijalnoj politici. Znači, zajedništvo je nestalo.

Nadalje, mnoga imigrantska djeca nemaju pristup raznim slobodnim aktivnostima, a ponekad imaju i manjkavu poduku u školama. Švedski školski sustav nije dobar zato što osim segregacije postoje i privatne osnovne škole i gimnazije koje funkcioniraju poput poduzeća i služe kako bi se stvarala dobit. Nijedna druga europska zemlja nema takav sustav. Rekao bih da je uzrok problema u svojevrsnoj amerikanizaciji Švedske koja je počela prije 20-ak godina.

Također, ulazak Švedskih demokrata u parlament i njihova retorika doveli su do podjele na "mi" i "oni". Kad sam početkom 90-ih godina došao u Švedsku, toga jednostavno nije bilo. Nisam nikada doživio da netko u mene upire prstom zato što sam stranac. Štoviše, pomagali su mi na svakom koraku. Međutim, ako danas uđete u menzu nekog švedskog poduzeća, vidjet ćete da stranci i Šveđani za ručkom sjede odvojeno. Isto tako, Anders će danas u Švedskoj puno lakše pronaći stan i dobiti posao nego Muhamed. Društvo je postalo sumnjičavo prema strancima.

Naravno, treba jasno reći što se dogodilo nakon 2015. godine. U Švedsku je tada došlo oko 180.000 izbjeglica s Bliskog istoka, ali društvo nije imalo kapaciteta i resursa da ih zbrine na odgovarajući način. Primjerice, djeca nisu odmah mogla dobiti mjesto u školi, a ljudi su spavali po barakama i šatorima. Tako je stvoreno paralelno društvo, čije posljedice danas osjećamo. To je bila najveća pogreška.

S druge strane, početkom 90-ih godina s Balkana je došlo oko 50.000 izbjeglica i imigranata. I ja sam tada došao u Švedsku. Zemlju je tada potresala teška gospodarska i financijska kriza, ali unatoč tome na pridošlice sa zapadnog Balkana danas se ovdje gleda kao na primjer uspješne integracije. Zašto? Zato što smo imali mogućnost naučiti jezik, školovati se i zaposliti."