200 STRUČNJAKA i znanstvenika dvije godine je radilo kako bi odgovorilo na pitanje što se sve nalazi ispod valova Jadranskog mora. Nakon 20 tisuća sati provedenih na moru rezultat je: jedinstvena Nacionalna karta morskih staništa.

Projekt je težak 11.9 milijuna eura, a 85 posto financirano je sredstvima Europske unije. Prvi je takav na Mediteranu, a istraživanja morskih dubina dovela su do nekih novih, pozitivnih saznanja, ali i zabrinjavajućih podataka, piše N1.

Kartiranjem je zahvaćeno 51​ posto Jadranskog mora, te je povećano znanj​e i dostupnost podataka o bioraznolikosti za bolju zaštitu ekosustava Jadrana te održivost korištenja prirodnih dobara.

"Uspjeli smo nešto što smo na početku mislili da je teško izvedivo, ali uz iznimno velik napor i velik broj stručnjaka, brodova i gotovo dvije godine neprestanog boravka na moru, uspjeli smo finalno doći do karte”, sretan je Ante Žuljević, stručni suradnik projekta.

Karta izgleda ovako i prva je takva karta na Mediteranu. 

“Ona će poslužiti s jedne strane za integrirano prostorno planiranje na moru, za održivo ribarstvo, za održivi turizam i sve druge aktivnosti koje se nalaze na moru”, kazao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Jedno zabrinjavajuće otkriće

Ovo je samo jedan od uređaja kojima su se koristili na terenu da bi pristupili velikim dubinama poput one u Jabučkoj kotlini, a sve ih je dovelo i do novih otkrića:

"Potopljeni otoci. Vidjeli smo da duž Jadrana imamo jednu terasu na minus 70 metara koja je bila paleobala prije 50-ak tisuća godina”, istaknuo je Slobodan Miko, ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta.

No nije sve idealno, pa su ih istraživanja dovela i do zabrinjavajućih podataka o livadama posidonije, koje predstavljaju pluća u moru. Do sada se procjenjivalo da se prostiru na 120 tisuća hektara. Duplić kaže kako su preciznim mjerenjima utvrdili kako se ipak radi o, znatno manjih, 40-ak tisuća hektara. Što je čak tri puta manje. I ne zabrinjava samo to, već i činjenica da su pluća našeg mora pod velikim pritiskom nautičkog turizma, ali i klimatskih promjena, pa će biti potrebno poduzeti hitne mjere.

"Bolja regulacija sidrenja, korištenje isključivo bova na takvim stanišnim tipovima, ne bacanje sidra, kontrola toga. To je jedna od najočitijih mjera koja će u budućnosti biti snažnije implementirana”, kazao je Duplić.

Karta morskih staništa ključan je alat za održivo korištenje morskih resursa

​Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u MINGOR-u​ Aljoša Duplić istaknuo je kako je riječ o početku pravilno​g upravljanj​a i zaštiti Jadranskog mora​.

​"Detaljna karta morskih staništa za 51 posto Jadrana daje ključne polazne podatke za pametno, održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje, održivo ribarstvo i turizam, odnosno za planiranje održivog gospodarskog razvoja morskih i priobalnih područja. ​Očekuje se objavljivanje značajnog broja znanstvenih radova temeljenih na podacima prikupljenim kroz ovaj projekt, što svjedoči o njegovoj vrijednosti ne samo za Hrvatsku, već i za međunarodnu znanstvenu zajednicu​", izjavio je Duplić​.

Dodao je da je svaki od konzorcijskih partnera pridonio jedinstvenim znanjem i vještinama čineći ​taj projekt primjerom uspješne suradnje u zaštiti i očuvanju našeg dijela Jadrana​, a u idućem razdoblju kartirat će preostalih 49 ​posto hrvatskog dijela Jadrana.

​Voditelj Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša na Institutu Ruđer Bošković, Tin Klanjšček rekao je kako je direktnim opažanjima bilo pokriveno 18 ​posto površine obuhvaćene projektom, ​dok se ostalih 82 ​posto modeliralo.

Model kojeg su razvili, validirali i implementirali, ​na inovativan način asimilira podatke u neuronske mreže i s vrlo visokom točnošću predviđa staništa na trećoj razini Nacionalne klasifikacije staništa.

​Riječ je o kompleksnim modelima te velikom poduhvatu kada su u pitanju terenska snimanja​ jer je povlačnim kamerama snimljeno morsko dno Jadrana na više od 3700 područja, najčešće od same površine pa do 50-tak metara dubine​, rekao je voditelj Laboratorija za bentos na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, te stručni voditelj aktivnosti kartiranja Ante Žuljević.

Obrada prikupljenih podataka i izrada karata zahtijevala je gotovo duplo više vremenskog angažmana od terenskih snimanja, no unatoč obimu posla projekt je završen u zadanim rokovima, dodao je.