ANALIZA 30-ak godina starih snimki pokazala je da je Venera geološki živ planet.

Znanstvenici već punih pola stoljeća pokušavaju pronaći znakove vulkanskih erupcija na Veneri, no njezina gusta atmosfera onemogućava promatranja sa Zemlje.

U novom istraživanju znanstvenici su u snimkama odavno završene svemirske misije uspjeli pronaći dokaze za vulkansku erupciju - vidjeli su kako vulkan na Veneri mijenja oblik i širi se te nešto nalik na lavu u grotlu.

Iznenađenje nakon mukotrpnog rada

Autori rada, objavljenog u časopisu Science, u sažetku tumače da je NASA-ina misija Magellan od 1990. do 1992. iz Venerine orbite snimala površinu planeta pomoću radara. Kada su istražili snimke vulkanskih područja, koje je dva, odnosno tri puta napravio Magellan, identificirali su vulkanski otvor površine oko 2.2 km2, koji je u osam mjeseci između dvije radarske slike promijenio oblik. Uz to su uočili i moguće tokove vulkanske lave unutar grotla. No za njezino izlijevanje nema definitivnih potvrda jer postoji mogućnost da su zabilježene formacije postojale i prije. Supstanca koja ispunjava otvor mogli bi biti stjenoviti odroni uzrokovani klizištem. Također je moguće da su formacije nalik na potok već bile prisutne na slikama iz veljače, ali se nisu mogle vidjeti zbog kuta snimanja.

Misija Magellan bila je prva koja je snimila cijelu površinu Venere prije nego što je svemirska letjelica 1994. godine namjerno poslana u vruću, otrovnu atmosferu planeta kako bi prikupila konačni skup podataka.

"Ove rezultate tumačimo kao potvrdu da na Veneri postoji stalna vulkanska aktivnost", kažu autori.

"Kladim se da je došlo do erupcije jezera lave", komentirao je jedan od dvojice koautora nove studije Robert Herrick, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta Alaska Fairbanks.

Herrick i njegov kolega Scott Hensley uočili su vulkansko ždrijelo na golemom vulkanu Maat Mons.

"Nisam baš očekivao da ću biti uspješan, ali nakon otprilike 200 sati ručnog uspoređivanja Magellanovih slika iz različitih dijelova orbite vidio sam dvije slike iste regije snimljene u razmaku od osam mjeseci koje pokazuju indikativne geološke promjene uzrokovane erupcijom", rekao je Herrick za CNN.

Promjene na slikama zabilježio je u regiji Atla, golemom planinskom području u kojem se nalaze dva najveća Venerina vulkana, nazvana Ozza Mons i Maat Mons. Oba su slična najvećim vulkanima na Zemlji, ali s obzirom na to da imaju niže padine, više su rašireni, objasnio je Herrick.

Otkriće se nije očekivalo prije 2030-ih

Rezultati su iznenadili znanstvenu zajednicu. Znanstvenici su već ranije imali neizravne potvrde o vulkanskim aktivnostima na Veneri, no očekivali su da će ih pronaći tek početkom 2030-ih, kada do Venere stignu dvije svemirske letjelice s vrhunskim radarskim sustavima koji prodiru kroz oblake – NASA-in VERITAS i europski EnVision.

Pomoći će razumijevanju razlike između Zemlje i Venere

Ovo otkriće ima velik značaj za znanstvenu zajednicu jer može pomoći u tumačenju kako su dva sastavom i veličinom slična planeta – Venera i Zemlja – u svojoj evoluciji krenula različitim putovima.

Znanstvenici smatraju da je Venera na svojoj površini u davnoj prošlosti također imala oceane koji su nestali zbog neke nerazjašnjene kataklizme. Jedan od mogućih krivaca za takav razvoj događaja mogle bi biti klimatske promjene izazvane golemim vulkanskim erupcijama.

"Ako želite razumjeti jedini drugi svijet veličine Zemlje do kojeg ćemo ikad doći, bilo gdje u svemiru, Venera je jedini izbor koji imate", rekao je za Scientific American Paul Byrne, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, koji nije bio uključen u novo istraživanje.