Foto: Hina

VLADA je jučer objavila Smjernice proračuna za 2016. godinu prema kojima su ukupni rashodi državnog proračuna za 2016. predviđeni u iznosu od 120,4 milijarde kuna, što je 281,1 milijun kuna manje u odnosu na plan proračuna za 2015. godinu.

Makroekonomist Velimir Šonje smatra da se radi o određenom pomaku, jer ako dođe do ostvarenja tog proračuna, imali bi prvu godinu od početka krize u kojoj bi bio ostvaren primarni surficit.

Šonje smatra da je vlada trebala planirati veću uštedu na subvencijama, no također kaže da se svi problemi riješiti u jednoj godini.

"Smjernice nisu proračun. Pa ih treba uzeti s rezervom. Kao što s rezervom treba uzeti izjave. Poput prekjučerašnje Marićeve, da će rashodi (nominalno) ostati približno na razini 2015.
Danas objavljene brojke (Smjernice) pokazuju nešto drugo.

Prvo, proširenje obuhvata proračuna (npr. Agencija za zrakoplovstvo sada ulazi u proračun) i ambicioznije budžetiranje korištenja EU fondova objašnjavaju cijeli rast rashoda. Bez tih efekata (koji ne utječu na deficit) rashodi su zapravo manji za oko 2 mlrd HRK u odnosu na plan 2015.
Dakle, radi se o smanjenju rashoda, uglavnom na stavkama materijalnih troškova i investicija koje se financiraju iz općih izvora (uglavnom poreza i doprinosa).

Ako bi se takav proračun ostvario, bila bi to određena promjena u odnosu na ranije godine. Hrvatska bi u 2016. po prvi put od početka krize ostvarila primarni suficit, što znači da bi deficit bio manji od izdataka za kamate.

Nužnost fiskalne prilagodbe time ne bi bila iscrpljena. To je tek prvi korak. Hrvatskoj treba 2-3 godine ozbiljne fiskalne prilagodbe da konsolidira svoje javne financije na temelju strukturnih reformi, privatizacije i boljeg korištenja državne imovine.

U sljedeća 2-3 tjedna predstoje razgovori unutar vlade, ali i sa sindikatima. Što se tiče odnosa unutar vlade, pitanje je fiskalne odgovornosti pojedinih ministara kako bi se osiguralo da se zacrtani rashodi izvrše bez proboja. To se posebno odnosi na sektor zdravstva i kod subvencija, gdje su se u prošlosti događali proboji odnosno naknadno utvrđivali dugovi, takozvani kosturi iz ormara. Što se tiče sindikata, njima je u Smjernicama pomalo prikriveno ponuđen častan odstup, jer približno ista masa plaća kao 2015. znači da neće biti nominalnog smanjenja plaća, ali neće biti niti vraćanja onih famoznih i posve nerealnih 6% rasta ako BDP raste 2%.

Mislim da je vlada mogla više smanjiti rashode iz općih izvora, naročito subvencije, ali treba imati u vidu da se ne mogu svi problemi riješiti u jednoj godini. Pogotovo kad se proračun donosi s četiri mjeseca zakašnjenja i kada će se provoditi u de facto samo 9 mjeseci tekuće godine. Vidjet ćemo detalje za tri tjedna."