ŠPANJOLSKA se sprema za suđenje bivšim dužnosnicima Katalonije u najznačajnijem sudskom procesu u posljednja četiri desetljeća u toj zemlji koji bi mogao dodatno zaoštriti odnose Madrida i Barcelone.

Saslušanje dvanaestero bivših članova vlade Katalonije, optuženih za pobunu protiv Španjolske, počet će 12. veljače te bi moglo potrajati tri mjeseca. Tijekom tog razdoblja će na sudu u Madridu biti ispitano oko 500 svjedoka među kojima i bivši španjolski premijer Mariano Rajoy, predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent i gradonačelnica Barcelone Ada Colau.

Među pozvanim svjedocima su i dužnosnici triju policijskih tijela – Nacionalne policije, Civilne garde i katalonske regionalne policije Mossos d'Esquadra – koji su bili uključeni u događanja u listopadu 2017. kada je u Kataloniji organiziran zabranjeni referendum o nezavisnosti. Na sudu će biti saslušane i osobe ozlijeđene na biralištima prilikom intervencije španjolske policije.

Pobuna protiv Španjolske

Španjolsko državno odvjetništvo zatražilo je zatvorsku kaznu od 25 godina za bivšeg potpredsjednika katalonske vlade Oriola Junquerasa koji je u petak s ostalim optuženima prevezen iz pritvora u Kataloniji u pritvor pored Madrida. Među ostalim optuženima je osam bivših consellera (ministara) katalonske vlade – Raul Romeva, Josep Rull, Jordi Turull, Joaquim Forn, Dolors Bassa, Carles Mundó, Santi Vila i Meritxell Borrás. Optuženi su i bivša predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadell te dvojica lidera nevladinih organizacija Jordi Sánchez i Jordi Cuixart.

Njima se na teret stavljaju pobuna protiv Španjolske, neposluh te korištenje javnog novca za organiziranje referenduma koji je bio zabranio španjolski ustavni sud. U Kataloniji, autonomnoj pokrajini sa 7,5 milijuna stanovnika, organiziran je referendum na temelju čijeg rezultata je u parlamentu u Barceloni bilo izglasano uspostavljanje samostalne republike Katalonije. Protivnici osamostaljenja uglavnom su bili bojkotirali referendum.

Nezavisnost na terenu nije zaživjela budući da je španjolska vlada iz Madrida preuzela direktnu kontrolu nad Katalonijom i raspisala ondje prijevremene izbore, a katalonski dužnosnici nisu pozvali narod na pružanje fizičkog otpora. Mirni, nenasilni prosvjedi, krenuli su na godišnjicu organiziranja referenduma te su se nastavili nakon što su državno odvjetništvo i vlada u Madridu zatražili višegodišnje zatvorske kazne za bivše dužnosnike.

Nova katalonska vlada, izabrana lani nakon što su zagovornici nezavisnosti opet na izborima osvojili većinu u parlamentu, najavila je generalni štrajk i masovne prosvjede budu li dužnosnici osuđeni. Predsjednik katalonske vlade Quim Torra istaknuo je kako oni neće imati pravedno suđenje te je zatražio njihovo puštanje na slobodu.

Uživo prenošena suđenja

Branitelji optuženih predložili su sudjelovanje međunarodnih promatrača, no sud u Madridu to je odbio uz obrazloženje da će suđenje biti prenošeno uživo na televiziji i internetu, a da bi predložene osobe za zaštitu ljudskih prava i intelektualci poput Noama Chomskog bili pristrani s obzirom na svoja uvjerenja.

Španjolska socijalistička vlada također je naglasila kako će optuženi imati pravedno suđenje koje će biti prenošeno uživo.

Zagovornici nezavisnosti Katalonije već mjesecima traže potporu Europske unije tvrdeći kako "Španjolska drži političke zatvorenike" kojima se sudi samo jer su narodu htjeli omogućiti da izrazi svoje mišljenje. No u petak im je Bruxelles definitivno okrenuo leđa kada je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans poručio kako je Španjolska demokratska zemlja u kojoj se poštuju ljudska prava i nema diskriminacije. Također je istaknuo kako se ustav mora poštivati te ga se ne smije ignorirati.

Španjolski ustavni sud je prilikom zabrane referenduma u Kataloniji naveo kako je, prema ustavu donesenom 1978. kada je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, zabranjeno organiziranje referenduma u bilo kojoj od 17 tada nastalih pokrajina. Madrid je poručio da se u ovom slučaju radi o "zatvorenim političarima", a ne političkim zatvorenicima te da se zakoni moraju poštivati.

Iz Katalonije je otišao njen bivši predsjednik vlade Carles Puigdemont koji iz mjesta Waterloo kraj Bruxellesa nastoji pridobiti međunarodnu podršku. Njega i još nekoliko optuženih dužnosnika bile su odbile izručiti Belgija, Njemačka, Švicarska i Škotska.

Nepriznato pravo na referendum

Nijedna država, međutim, nije priznala Kataloniji pravo na referendum premda je Slovenija dosad iskazala najviše simpatija prema katalonskom zahtjevu za "pravom na samoodređenje". Hrvatska je ponavljala ono što je govorio Bruxelles, da je riječ o "unutarnjoj stvari Španjolske".

Suđenje bivšim katalonskim dužnosnicima počinje u trenutku kada Bruxelles, potaknut bivšim kolonijalnim silama Francuskom, Njemačkom, Španjolskom, Portugalom, Velikom Britanijom i Nizozemskom, daje ultimatum Nicolasu Maduru, predsjedniku Venezuele, da napusti vlast, dok za predsjednika te južnoameričke zemlje priznaje njegovog opozicijskog protivnika Juana Guaidóa. Maduro je gotovo jedini strani državnik koji otvoreno zagovara pravo Katalonaca na referendum o nezavisnosti.

Suđenje također počinje u trenutku kada španjolski premijer Pedro Sanchez treba podršku katalonskih zagovornika nezavisnosti u španjolskom parlamentu u Madridu kako bi bio odobren proračun. Sanchez je u lipnju postao premijer tijekom izglasavanja nepovjerenja Rajoyevoj konzervativnoj vladi zbog korupcije. Dobio je manjinsku vladu zahvaljujući potpori katalonskih zastupnika koji sada tvrde da zbog suđenja neće podržati njegov proračun. Sanchez želi ostati na vlasti do idućih redovnih izbora 2021.

Lokalni izbori

S druge strane, Sancheza ugrožava mala brzorastuća stranka krajnje desnice Vox koja je prošli mjesec pomogla izbacivanju njegovih socijalista iz ureda u dotad lijevoj pokrajini Andaluziji. Vox se, osim protivljenja imigraciji, žestoko protivi pokušaju odcjepljenja Katalonije pa je s konzervativcima i centrom već optužio Sancheza za suradnju s "onima koji provode državni udar".

Sanchezova vlada je zatražila nešto manje zatvorske kazne za katalonske dužnosnike u odnosu na one koje traži državno odvjetništvo, no to je naišlo na osudu i zagovornika nezavisnosti koji inzistiraju na oslobođenju, i španjolske desnice koja traži maksimalne kazne.

Za četiri mjeseca održavaju se diljem Španjolske lokalni izbori te izbori za Europski parlament. Presuda katalonskim dužnosnicima mogla bi biti donesena nakon tih izbora najavljenih za 26. svibnja kako ne bi utjecala na rezultate.