SPLIT se uglavnom doživljava kao turistički grad, zbrajaju se noćenja, dolasci turista, apartmani i slično, no u posljednjih nekoliko godina razvila se prilično jaka IT scena te, prema riječima Marka Barića, direktora splitske softverske kompanije Typeqast, sada nedostaje nekoliko stotina programera.

"Drago mi je da sam uspio okupiti ljude iz vrha splitskog IT-ja"

I sam Barić, koji je Splićanin, nakon nekoliko godina života u Londonu vratio se u rodni grad kako bi s nizozemskim partnerima pokrenuo softversku agenciju koja radi različite projekte za inozemno tržište.

“Prije odlaska u London radio sam jedno 10 godina po splitskim IT firmama, no prije pet, šest godina nije bila tolika ponuda zanimljivih poslova - totalno drugačije nego danas - i odlučio sam sa suprugom i sinom od godinu dana otići u London. U tih par godina koje sam proveo u Londonu situacija kod kuće se toliko promijenila da mi je postalo zanimljivo vratiti se. Odjednom su došle firme, plaće su narasle itd. Kada smo se vratili u Split, prvo sam jedno vrijeme freelancao od kuće i tada se pojavila grupa nizozemskih investitora koja je odlučila uložiti u podizanje nove IT firme. Došao sam u kontakt s njima, dogovorili smo sve i krenuli u posao. Jako mi je drago što sam od prvih dana firme uspio okupiti oko sebe ljude iz samog vrha splitskog IT-ja, od kojih većina ima jako puno iskustva i imali su ogroman input u definiranju tvrtke i načina na koji danas funkcioniramo. Često u intervjuima samo ja nastupam, međutim Typeqast je uspješna priča zahvaljujući skupini ljudi koju sam uspio okupiti oko sebe. Zajedno smo najprije dizajnirali, a zatim i izgradili uspješnu tvrtku koja sada broji već skoro 100 ljudi i profitabilna je na tržištu”, kaže Barić.

Zbog velike potražnje za softverom nedostaje inženjera

U Nizozemskoj, koja im je glavno tržište, nedostaje IT stručnjaka pa tu prazninu popunjavaju firme poput Typeqasta.

"Potražnja za softverom je strašna, mi imamo više projekata nego što možemo isporučiti u dvije godine pa je i potražnja za softverskim inženjerima ogromna. Nizozemska, koja je naše matično tržište, ima jako veliki problem s radnom snagom jer prosječni Nizozemac ne vidi IT kao nešto zanimljivo - svi žele biti arhitekti, ekonomisti i slično, a ne žele biti inženjeri. Što se tiče našeg posla, mi smo tipična near shore development agencija. Organizirani smo tako da imamo prodajni ured u Amsterdamu - tamo je nekoliko ljudi koji odrađuju isključivo prodaju. Razvijamo najrazličitije proizvode, radi se o kompleksnim softverskim rješenjima za kompanije iz različitih branši. Nismo specijalizirani za neko posebno područje, ali radimo s cool firmama iz Nizozemske i ostatka Europe. Radimo svakakve projekte. Recimo, radimo za jednog klijenta na sustavu naplate parkinga za Amsterdam i Antwerpen. Zatim, radili smo jednu aplikaciju koja se koristi u menzama Googlea jer je naš klijent bila firma koja drži menze u Googleu. Imamo jako puno projekata i što smo veći, to dobivamo veće projekte”, kaže Barić.

Softverska industrija je važna za budućnost i trebalo bi je porezno rasteretiti

Softverska industrija u Hrvatskoj, iako je još uvijek relativno mala, ostvaruje sjajne rezultate. Dovoljno je pogledati brojke firmi okupljenih u CISEx - udruženje izvoznika softvera - koje su prošle godine imale prihod od 3,8 milijardi kuna, od čega prihodi iz inozemstva čine 1,5 milijardi kuna. No Barić upozorava da bi država trebala prepoznati IT sektor kao industriju budućnosti i porezno ga rasteretiti kako bi Hrvatska postala konkurentna susjednim zemljama.

"Stvari se polako mijenjaju posljednjih par godina"

“Želio bih naglasiti da sam jako ponosan jer smo uspjeli napraviti jednu jako uspješnu priču za IT u Splitu. Split inače nikada nije bio zanimljiv kao npr. Zagreb po pitanju IT scene, međutim stvari se polako mijenjaju posljednjih godina i jako sam ponosan što je naša firma jedan od bitnih igrača na tom polju te da smo pokrenuli neke stvari. Ja se nadam da Typeqast nije posljednja veća investicija u splitski IT jer bi to bila šteta za grad i za državu. Split ima jako puno sposobnih softveraša i jako je plodno tlo za razvoj IT biznisa u Hrvatskoj. Međutim, polako dolazi do zasićenja: odvojenost fakulteta od realnosti tržišta, jako niska razina praktičnih znanja kod ljudi koji završavaju naše fakultete, gotovo nikakav pritok sposobne radne snage s fakulteta, sve više ljudi vidi bolju opciju u samostalnim djelatnostima kao što su obrt i rad direktno za inozemne klijente i sl. Tako da sam siguran da bismo za par godina mogli doći do toga da pokretanje IT biznisa ustvari bude sulud potez s obzirom na to kako bi moglo izgledati tržište radne snage.

Osobno smatram da je od ključne važnosti da naša država, ako želi imati prosperitetnu budućnost, prepozna IT kao temeljnu industriju budućnosti i rastereti IT sektor od poreznih nameta pod kojima je hrvatskim IT tvrtkama sve teže biti konkurencija tvrtkama iz susjednih zemalja među kojima je skoro pa nemoguće naći zemlju koja na barem nekakav način ne potiče razvoj IT-ja. U protivnom, IT sektor će doći do stanja stagnacije vrlo brzo, sposobna radna snaga će ili odseliti u inozemstvo ili raditi direktno za klijente u inozemstvu u remote work modelu, a tvrtke će se morati pomiriti s činjenicom da Hrvatska nije dobra zemlja za IT. Ako se pogledaju brojke za prošlu godinu, jasno je da je budućnost u IT-ju jer je on jedna od rijetkih svijetlih točaka našeg gospodarstva. Ipak, žalosti činjenica da bi se moglo napraviti mnogo više da nas još i država svojim mjerama prepoznaje i podupire”, kaže Barić.