Splićanin vodi svjetski uspješnu firmu, za HZZ je neznalica: "Selite, djeco"

Splićanin vodi svjetski uspješnu firmu, za HZZ je neznalica: "Selite, djeco"
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL, Screenshot: Facebook

OSNIVAČ i direktor splitske tvrtke Profico Mateo Perak na svom je Facebooku ispričao kako zbog birokratskih zavrzlama i papirologije koju zahtijeva Hrvatski zavod za zapošljavanje nije mogao zaposliti mladu osobu na stručno osposobljavanje.

Naime, iako je vlasnik uspješne firme koju gradi i vodi godinama, on na papiru, odnosno po struci, nije ekonomist. Kao takav, smatra HZZ, on nije u stanju nekoga podučavati osnovama ekonomije.

"I tako, kaže HZZ da ja ne mogu biti mentor za stručno osposobljavanje za ekonomske poslove (jer nisam ekonomist!) u firmi koju sam stvarao godinama od nule, i to ne samo radio ekonomske poslove nego i stvarao sve interne procese od prodaje, marketinga, pripreme za računovodstvo, bizdeva, financijskog managementa, operativnog managementa, projektnog managementa, account managementa, bazične administracije itd... itd... Odrađivao sam i stvarao svaku tu poziciju dok nisam razvio poslovanje do te razine da zaposlim nekoga da preuzme poziciju. I tako poziciju po poziciju. Sve stvari koje nemaju veze s mojom strukom (mag. ing. računarstva), niti sam ikad imao u obrazovanju bilo kakav predmet koji mi je dao navedena znanja. Prošao sam na tim područjima iskustvenu školu u kojoj sam iz nekoliko pokušaja u malom gradu Splitu, negdje u zabačenom dijelu svijeta, podigao zdravu tvrtku, izvozno orijentiranu, koja posluje bez zaduženja, s A1++ bonitetom, dvije godine zaredom na Deloitte listi 50 najbrže rastućih tech kompanija u CE regiji, ne znam ni sam koliko uspješno isporučenih projekata, zadovoljnih klijenata, itd... koju god metriku da uzmeš, minimalno smo ok, ako ne i više.

"Birokrat s pečatom odluči da ja nisam kvalificiran"

I onda neki birokrat s pečatom odluči da ja nisam kvalificiran da nekoga BEZ RADNOG ISKUSTVA podučim ekonomskim poslovima. Nakon 20 godina radnog iskustva i samo nešto manje radnog staža :D. Ne veličam sebe, ali ekipa, ja itekako mogu naučiti nekoga BEZ ISKUSTVA bazičnim ekonomskim poslovima u mojoj firmi. I kasnije ga učiniti korisnim na tržištu rada ili u vlastitoj tvrtki (jer bismo sigurno kasnije zaposlili tu osobu, kao i svaki put do sada). Pričamo o generičkim ekonomskim poslovima za koje smo radili prijavu, nisam se postavio kao mentor za računovodstvo ili financije.

Pitam se, gdje prestaje birokracija, a počinje zdrav razum?!

Ekipa na zakonodavnoj i birokratskoj strani, stvarno ste rak-rana društva i stvarno nam ne dajete nikakvu šansu da konkuriramo brzim, agilnim, kreativnim i inteligentnim globalnim ekonomijama. Selite, djeco", napisao je Perak.

HZZ nas godišnje košta preko 200 milijuna kuna

Hrvatski zavod za zapošljavanje, ustanova koja bi nezaposlenima trebala pomoći u pronalasku posla, ima više od 1500 zaposlenih i na administraciju troši preko 200 milijuna kuna.

Iako ga je na neki način pregazilo vrijeme jer su njegovu osnovnu ulogu - posredovanje u zapošljavanju - preuzeli razni privatni servisi putem kojih radnici traže posao, a firme radnike, broj zaposlenih u HZZ-u raste. Samo u razdoblju od 2013. do 2017. broj zaposlenih u toj instituciji narastao je za 255 ljudi.

Zavod se sastoji od Središnjeg ureda, pet regionalnih ureda, 17 područnih ureda i 99 ispostava. Od organizacijskih jedinica imaju Ured ravnatelja, Sektor za tržište rada i politike zapošljavanja, Sektor za financijsko upravljanje, Sektor za pravne poslove, Sektor za analitiku i informatiku te samostalne odjele.

Prema godišnjem izvješću za 2017., u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje dana 31. prosinca te godine bila su zaposlena ukupno 1564 radnika. Za usporedbu, 2013. godine imali su 1309 radnika.

Od ukupnoga broja radnika, 1308 ili 83,6% zaposleno je u regionalnim i područnim uredima, a 256 ili 16,4% u Središnjem uredu. Najveći broj radnika imaju regionalni uredi Zagreb (222), Split (149), Osijek (115) i Rijeka (76), tako da je 35,9% od ukupnoga broja radnika Zavoda zaposleno u navedenim uredima.

HZZ porezne obveznike, kada zbrojimo troškove zaposlenih i materijalne troškove, košta preko 200 milijuna kuna.

Rashodi za zaposlene Zavoda 2017. iznosili su 170,777.652 kune, što čini 7,88% ukupnih rashoda. Za usporedbu, rashodi za zaposlene 2013. godine iznosili su 121,874.672 kune ili 6,1 posto od ukupnih rashoda, što je porast od gotovo 50 milijuna kuna u samo četiri godine.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara