"FIRMA ozloglašenog hadezeovca Ante Žužula ne samo da je preuzela više od 40 posto srpskog tržišta udžbenika, već knjige za naše osnovce sadrže i kopirane dijelove hrvatskih knjiga. Za udžbenike koji su dobrim djelom preslikani udžbenici iz Hrvatske pojavljuju se, često, anonimni autori i recenzenti sa srpskim imenima", komentirao je direktor srpskog zavoda za udžbenike Radoš Ljubić tekst iz Kurira koji ga je ponukao da sazove i konferenciju za novinare.

Naime, Kurir je prije nekoliko dana u tekstu pod nazivom "Ustaški prosvjetitelj" napisao kako je "hrvatski tajkun Ante Žužul, brat jednog od najradikalnijih Tuđmanovih ministara vanjskih poslova, srbomrsca Miomira Žužula, naveliko tiska i prodaje udžbenike za srpske osnovne škole".

Srbi u strahu od širenja moći Ante Žužula

U listu su malo pobrkali lončiće jer Ante Žužul nije brat Miomira Žužula, a zamjeraju mu još da je "raznim poklonima osvojio srca nadležnih za obrazovanje". Pišu kako je Žužul kupio srpski Bigz Publishing 2005. godine za samo 600 tisuća eura te da želi zauzeti cijelu zgradu koja je u privatnom vlasništvu. Zamjeraju mu također što je kupnjom Bigza Žužul dobio još dvije knjižare u Beogradu i jednu u Zagrebu, a i otkupio je prava za nekoliko srpskih časopisa.

U tekstu imaju izjavu anonimnog srpskog izdavača koji je ogorčen što država ništa ne poduzima kako bi spriječila Hrvate i Slovence da obrazuju srpsku djecu.

"Žužulovi komercijalisti posjećuju škole u Srbiji, podmićuju direktore pa se tako skoro polovina osnovnih škola odlučila kupiti njegove, hrvatske knjige. Strašno", kazao je. Optužbama se pridružio i direktor Ljušić koji je na konferenciji optužio čitav niz izdavača za krađu i falsificiranje udžbenika, posebno hrvatske i slovenske izdavače.

Srpski "saobraćajac" sa hrvatskim grbom

"Letimični pregled udžbenike matematike za drugi i četvrti razred pokazao je da su bukvalno preslikani i struktura nastavnih jedinica, ilustracije i njihova kompozicija, brojevi, tablice. Uz neznatne izmjene u geografskim i osobnim imenima. Tako je umjesto hrvatskog Mrkonje - Žare, umjesto Županje - Lazarevac" rekao je Ljušić a prenio Glas javnosti.

Na konferenciji su održali i malu prezentaciju kako bi pokazali da se hrvatski i srpski udžbenici razlikuju u detaljima. Naslovne stranice su im identične, a u većini tekstova su zamijenjeni izrazi poput mobitel, kuna, tisuća, prometnik.

"A slika prometnika, odnosno saobraćajca je ista. I naš ima oznaku Republike Hrvatske na rukavu", naglasili su novinarima.

J.M.
Foto: Glas javnosti