UKRAJINA je proteklih tjedana ostvarila ograničen napredak na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Otvorila je dva od šest pregovaračkih klastera, no planovi za ubrzanje cijelog procesa nailaze na otpore. Sada bi pristupne pregovore Kijeva mogla dodatno zakomplicirati Srbija, piše Euronews.

Mađarska promjena smjera

Napredak Ukrajine i Moldavije u otvaranju novih klastera postao je moguć tek nakon izbornog poraza Viktora Orbána u travnju. Novi mađarski premijer Péter Magyar počeo je rješavati bilateralna pitanja s Kijevom oko tretmana mađarske manjine u Zakarpatju i dao je suglasnost za otvaranje klastera koji se odnose na vladavinu prava i vanjsku politiku.

Budimpešta se, međutim, protivi pritisku da se odjednom otvori svih šest klastera. Mađarska vlada preferira postupan pristup kako bi domaća javnost lakše prihvatila takvu odluku nakon višegodišnje Orbánove antiukrajinske propagande.

Pritisak zbog Zapadnog Balkana

Napredak Kijeva prema članstvu sve je više pod utjecajem država članica koje zahtijevaju pomake u procesu proširenja na Zapadni Balkan, s posebnim naglaskom na Srbiju.

"Postoji tanka linija između načela da se svi kandidati tretiraju jednako i prakse da se napredak jedne geografske regije uvjetuje napretkom druge", izjavio je za Euronews jedan diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman.

Europska komisija je ranije ovog mjeseca ponovno predložila otvaranje Klastera 3 sa Srbijom, koji je blokiran od prosinca 2021. godine. Prijedlogu se ponovno usprotivilo osam država članica. One smatraju da Srbija ne ispunjava standarde EU-a u području vladavine prava, a zamjeraju joj i gotovo nikakvo usklađivanje sa sankcijama protiv Rusije te nejasan odnos s Moskvom.

Argument o dvostrukim standardima

S druge strane, Komisija, na koju pritišću Francuska, Španjolska i skupina "Prijatelji Zapadnog Balkana", tvrdi da je Srbija ostvarila dovoljan napredak u reformama da bi se pregovori nastavili. Skupinu "Prijatelji Zapadnog Balkana" čine Italija, Grčka, Slovačka, Austrija, Češka, Hrvatska i Slovenija.

Pritisak na srbijansku vladu stvara i napredak Crne Gore i Albanije, koje se smatraju sljedećim kandidatima za članstvo. Vlada u Beogradu mora objasniti građanima zašto njihovi pregovori stagniraju. Srbija se ujedno smatra najutjecajnijom zemljom u regiji zbog najvećeg broja stanovnika i najjačeg gospodarstva.

Većina članica skupine "Prijatelji Zapadnog Balkana", s iznimkom Hrvatske, smatra da se zbog geopolitičkih razloga prema Srbiji primjenjuju dvostruki standardi u usporedbi s Ukrajinom.

Moguće uvjetovanje u budućnosti

"Postoji bojazan da bi 'Prijatelji Zapadnog Balkana' mogli uvjetovati pristupni proces Ukrajine i Moldavije otvaranjem Klastera 3 za Srbiju", rekao je drugi diplomat. "Napredak na jednom frontu potiče zahtjeve za napretkom i na drugom."

Države članice uglavnom se slažu da je proces proširenja najučinkovitiji kada se temelji na tehničkim kriterijima, a ne na politici. Svjesne su da svako povezivanje različitih pristupnih procesa dodatno komplicira situaciju.

Orbánova vlada je i ranije pokušavala povezati Srbiju i Ukrajinu, no tada je pitanje ukrajinskog članstva bilo ideološki preopterećeno za takvu vrstu političke trgovine. Sada, kada Budimpešta mijenja stav, ta bi se ideja mogla ponovno aktualizirati.

Raste pritisak

"Komisija poručuje da treba poštovati geografsku ravnotežu, ali Srbija nam ne pomaže svojim domaćim reformama", rekao je treći diplomat za Euronews. On dodaje da se i dalje nadaju otvaranju Klastera 3 na jesen.

Do sada nije došlo do službenog povezivanja ovih procesa. Ipak, kako raste pritisak da se Ukrajini i Moldaviji do kraja godine otvore svi pregovarački klasteri, vjerojatno će i zahtjevi za jednakim tretmanom i geografskom ravnotežom postati sve izraženiji.