SRPSKA Narodna skupština je jučer usvojila izmjene zakona kojima je uvela kaznu doživotnog zatvora za najteža kaznena djela.

>> Tko je Tijana Jurić, curica zbog čijeg su ubojstva Srbi uveli doživotni zatvor

Ovim se zakonom u isto vrijeme ukida kazna zatvora od 30 do 40 godina, koja je dosad bila predviđena za takva kaznena djela: teško ubojstvo i silovanje, odnosno obljubu nad maloljetnom osobom, trudnicom i nemoćnom osobom. 

Srpski su zastupnici ovaj zakon izglasali na inicijativu Zaklade "Tijana Jurić", koju je potpisima podržalo oko 160 tisuća građana Srbije. Riječ je o Zakladi koja je pokrenuta nakon brutalnog ubojstva Tijane Jurić iz Subotice. Nju je 2014. oteo, mučio, silovao i ubio 34-godišnji Dragan Đurić. Imala je 15 godina.

Doživotna kazna zatvora uvedena je u Srbiji za druga kaznena djela za koja je dosad bila predviđena kazna od 30 do 40 godina: ubojstvo predstavnika najviših državnih organa, teško djelo protiv ustavnog uređenja i sigurnosti Srbije, udruživanje radi vršenja kaznenih djela, genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i terorizam.

U Hrvatskoj, pak, kazna doživotnog zatvora ne postoji u zakonu, a ne postoji ni inicijativa da se takva kazna uvede, iako je zemlju posljednjih nekoliko godina potresao čitav niz izuzetno brutalnih ubojstava i pokušaja ubojstva. 

>> Raspad sustava

David Komšić, Tin Šunjerga, Josip Rođak...

Nabrojimo samo nekoliko slučajeva. David Komšić (21) je u veljači 2017. u Zagrebu zbog ljubomore nanio svojoj bivšoj djevojci Kristinu Krupljan 88 uboda nožem. Ubijena Kristina imala je 19 godina. Bila je trudna. Komšić je za teško ubojstvo dobio 30-godišnju zatvorsku kaznu, no ona mu je na kraju, odlukom Vrhovnog suda, smanjena na 25 godina. 

>> Vrhovni sud smanjio kaznu Davidu Komšiću za ubojstvo Kristine

20-godišnji Tin Šunjerga je u ožujku 2017. u Čisti Velikoj ubio svoje roditelje, Silvanu i Marina, mecima u potiljak. Šunjerga je osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva, ali Vrhovni sud je i njemu smanjio kaznu na 35 godina. 

Početkom ove godine 63-godišnjak je u Sukošanu ubio sestru, nećaka i sestrinu svekrvu, čija je tijela izmasakrirao, a potom je ubio i sebe. Sličan slučaj, također u siječnju, dogodio se u Dubrovniku gdje je 64-godišnjak ubio suprugu i punca, dok je u punicu pucao, ali se ona uspjela spasiti. Na kraju je ubio sebe.

54-godišnji Josip Rođak je 28. veljače ove godine bacio s prvog kata svoje obiteljske kuće u Pagu četvero svoje malodobne djece. Djeca su, srećom, preživjela.

Maksimalna kazna kod nas je 50 godina, ali još nikad nije dosuđena

Rođak trenutno u istražnom zatvoru čeka suđenje, a zbog četverostrukog pokušaja ubojstva prijeti mu maksimalna kazna do 50 godina. Stoga bi Rođak mogao biti osuđenik koji će dobiti tu maksimalnu predviđenu kaznu. 

"S obzirom na to da kod nas ne postoji mogućnost zbrajanja više kazni, nego se mora odrediti jedinstvena kazna, koja ne smije biti zbroj svih kazni koje su okrivljeniku izrečene, u toj situaciji bi se eventualno mogla izreći kazna od 50 godina zatvora", objasnio je sudac istrage Županijskog suda u Zadru Hrvoje Visković povodom ovog slučaja. 

Maksimalna zatvorska kazna kod nas iznosi 50 godina, no ta se kazna predviđa samo u slučajevima kada postoji više osuda za dugotrajni zatvor.

Naime, zatvorska kazna od 50 godina može se dobiti u slučaju dvije kazne čiji zbroj prelazi 50 godina. Za pojedinačno kazneno djelo poput teškog ubojstva predviđena je kazna do 40 godina. 

Branko Šerić: Višestruka i serijska ubojstva te ratne zločine trebalo bi kažnjavati doživotnim zatvorom

Koliko je poznato, u Hrvatskoj dosad nikome nije izrečena zatvorska kazna u trajanju od 50 godina. Kada smo se za komentar o ovoj temi obratili odvjetniku Branku Šeriću, i on nam je rekao kako se ne sjeća da je itko dobio najdulju zatvorsku kaznu. 

Šerić tvrdi kako je protiv uvođenja smrtne kazne, i to zato što uvijek postoji mogućnost pogreške. Smrtna kazna u Hrvatskoj je posljednji put izvedena 1987. godine u Karlovcu, i to zbog četverostrukog ubojstva koje je počinio Dušan Kosić, a ukinuta je 1990. godine.

Za razliku od smrtne kazne, Šerić smatra kako bi opciju doživotnog zatvora trebalo uvesti. Prema njegovom mišljenju, za recidiviste najtežih kaznenih djela, odnosno osobe za koje postoji bojazan da će ponoviti kaznena djela, jedina moguća kazna bi bila doživotni zatvor. Isto tako, tvrdi Šerić, neki oblici kaznenog djela, kao što su ratni zločini, višestruka ubojstva te serijska ubojstva, trebali bi biti kažnjavani doživotnim zatvorom.

Inače, koalicijska vlada s SDP-om na čelu izmjenama Kaznenog zakona iz 2003. godine uvela je mogućnost doživotne kazne zatvora, no Ustavni sud je to srušio. 

Od 1990. do danas ukupno je 18 ljudi osuđeno na 40 godina zatvora.

Što mislite, treba li i Hrvatska uvesti doživotnu kaznu zatvora? Recite nam u anketi!