ŠEFOVI država i vlada Europske unije su na današnjem summitu u Bruxellesu usvojili zaključke u kojima tvrde da bi EU trebala preuzeti glavnu ulogu u okončanju procesa rješavanja statusa Kosova, a Srbiji dati mogućnost da po ubrzanom postupku dobije status kandidata za EU.

Iako zaključci nigdje izričito ne spominju da će EU priznati nezavisnost Kosova, to se može posredno protumačiti iz odluke da se odmah pripremi kontingent od 1800 policajaca i službenika misije EU na Kosovu koja je bio planirana u planu Mattija Ahtisaarija o tzv. nadziranoj nezavisnosti te južne srpske pokrajine. Čelnici EU su se složili da će misija biti poslana čak i ako ne bude prethodne odluke Vijeća sigurnosti UN kojom se određuje status Kosova, pa se smatra da je EU prihvatila američki stav da se Kosovo mora priznati čak i po cijenu zaobilaženja UN gdje Srbiji sklona Rusija ima pravo veta.

Zaključci samita tvrde da je pregovarački proces kojim se pokušalo pronaći kompromisno rješenje između Beograda i Prištine "iscrpljen" te da je trenutni status quo "neodrživ". Umjesto toga bi EU trebala pronaći rješenje koje bi omogućilo "demokratsko, multietničko" Kosovo "opredijeljeno za pravnu državu, zaštitu manjina, kulturne i vjerske baštine".

Najvažniji je zaključak je taj da rješavanje statusa Kosova predstavlja slučaj "sui generis" koji ne stvara nikakav presedan. Time je jasno stavljeno do znanja kako EU eventualnim priznanjem Kosova neće preuzeti nikakvu obvezu da slična rješenja primjenjuje na slučajeve kao što su Pridnjestrovlje, Abhazija, Južna Osetija, Gorski Karabah ili Republika Srpska.

Međutim, upravo je strah da bi priznanje Kosova moglo u paramparčad razbiti višedesetljetno načelo o nepovredivosti europskih granica razlogom zašto su i nakon objavljivanja zaključaka neki čelnici država EU izjavili kako neće priznati Kosovo. To se odnosi na rumunjskog predsjednika Traiana Basescua i ciparskog premijera Tassosa Papadopoulosa.

Europski čelnici su bili oprezni i zbog činjenice da su u Srbiji za 20. siječanj raspisani novi parlamentarni izbori, te da bi brzo proglašenje ili priznanje kosovske nezavisnosti moglo dati vjetar u leđa ultranacionalističkim političarima. Iz istih je razloga prije godinu dana Matti Ahtisaari svoj plan o nadziranoj nezavisnosti Kosova namjerno držao u tajnosti do parlamentarnih izbora.

Kako bi se dodatno pomoglo prozapadnim i proeuropskim strankama i političarima pred predstojeće izbore u Srbije, samit EU je svojim zaključcima sugerirao da će se kao svojevrsna kompenzacija za gubitak Kosova ponuditi ubrzani prijem u EU.

Međutim, srpski premijer Vojislav Koštunica je odmah odbacio mogućnost bilo kakve nečasne trgovine, izjavivši kako su zaključci samita EU neprihvatljivi. Srpski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić ju je, pak, nazvao "nepristojnom" i "besmislenom".

Koštunica je rekao kako će se Skupština Srbije o zaključcima samita EU izjasniti nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN.

Anketa agencije Politikum je, pak, pokazala kako 75 % građana Srbije dijeli mišljenje svog premijera, odnosno odbacuje stav da se brzi pristup EU mora platiti odustajanjem od Kosova. Na takav aranžman je, pak, spremno oko 19 % građana Srbije. Ista anketa sugerira da većina građana drži da je za Kosovo najoptimalnije rješenje autonomija u okviru Srbije, ali i da misli da će Kosovo svejedno dobiti nezavisnost.

R.R.
Foto: AFP