Srbija razmatra kupnju udjela od 5-10% u mađarskoj nuklearki
SRBIJA razmatra mogućnost kupnje udjela od pet do 10 posto u projektu mađarske nuklearke Paks 2, čija je gradnja službeno započela ranije ovog tjedna, a specijalisti je vide kao iskorak u dugoročnoj energetskoj stabilnosti regije.
Ukoliko službeni Beograd donese odluku o sudjelovanju u projektu Paks 2, Srbija bi poslije više od tri i pol desetljeća napravila prvi konkretan korak ka povratku u nuklearnu energiju, kao dio šire strategije u osiguravanju stabilne i povoljne opskrbe električnom energijom, javila je danas Radio-televizija Srbije (RTS).
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić, politički istomišljenik i prijatelj mađarskog premijera Viktora Orbana, više puta je ranije iskazivao zainteresiranost za Paks 2 i najavljivao mogućnost sudjelovanja Srbije u tom projektu.
"Mađarsko-srpski odnosi su na najvišoj povijesnoj razini"
U studenome 2014. državna izaslanstva dviju država u Budimpešti su potpisala niz bilateralnih sporazuma, istaknuvši da su mađarsko-srpski odnosi na "najvišoj povijesnoj razini" te da obje zemlje imaju zajedničke interese u energetskom sektoru, infrastrukturi i prometu.
"Orbana sam zamolio da razmotri mogućnost otkupa pet ili 10 posto vlasništva u mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks, a naš udio bio bi oko 150 milijuna eura", rekao je tada Vučić nakon razgovora s Orbanom. Uz ponudu Orbanu da Srbija sudjeluje u gradnji mađarske nuklearke Paks 2, Vučić je najavio da će Beograd biti i dio jedinstvene burze električne energije sa Slovenijom i Mađarskom.
Nuklearku Paks 2 kapaciteta 1200 megavata gradi ruski "Rosatom", po principu "ključ u ruke", ali će u tehnološkom procesu sudjelovati i francuski i njemački partneri. Riječ je o reaktorima najnovije generacije s unaprijeđenim sigurnosnim sustavima, objavili su mediji uz početak gradnje nuklearne elektrane, smještene stotinjak kilometara od Budimpešte.
"Mađarska je izložena pritiscima Europske unije"
Mađarski dužnosnici taj projekt vide kao "simbol energetskog suvereniteta i dugoročne stabilnosti", s obzirom da je uporabni rok nuklearke najmanje 60 godina, uz mogućnost da bude produljen. Prema ocjenama specijalista, stabilna proizvodnja struje u jednoj članici Europske unije "znači i veću sigurnost za cijelu regiju".
"Mađarska je izložena pritiscima Europske unije zbog energetske suradnje s Rusima, ali će se nastaviti suprotstavljati sankcijama i štititi ekonomske interese zemlje", izjavio je u povodu početka gradnje inženjer i specijalist za nuklearnu energiju Zsolt Hárfás. "I Mađarska i Srbija su deficitarne energijom, a taj nedostatak može popuniti nuklearna energija.
Za Srbiju bi bilo dobro da ima udio u Paksu", ocijenio je Hárfás. Po njegovim riječima, uz veći udio nuklearne energije Mađarska će moći smanjiti potrošnju plina za 40 posto, a na godišnjoj razini emisiju ugljikovog dioksida za trećinu. Rok u kojem bi se Srbija trebala odlučiti hoće li i s kojim udjelom sudjelovati u projektu Paks 2 zasad nije poznat.