SREDIŠNJA tema najnovijega tromjesečnika "Hrvatske revije" (br.1/2003.), časopisa Matice hrvatske demografska je slika Hrvatske.

Revija objavljuje razgovor s Alicom Wertheimer-Baletić, donosi članke Nenada Pokosa, Dražena Živića i glavnog urednika Mladena Klemenčića o "Kroatizaciji Hrvatske". Taj je prilog pregled stoljetnih promjena narodnosnog sastava stanovništva na današnjem državnom području.

U kratku uvodniku u temu uredništvo "Hrvatske revije" upozorava kako se na rezultate popisa stanovništva 2001. "čekalo dulje nego je prije bio običaj, a ono rezultata što je objavljeno po kakvoći (opširnosti) ispod je razine prijašnjih popisa stanovništva".

Najnoviji broj "Hrvatske revije" na početku časopisa objavljuje tekst "Francusko-hrvatske kulturne veze" Sabine Florence Fabijanec, povjesničarke u Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a. Po autoričinim riječima francusko-hrvatske političke, kulturne i društvene veze dugotrajan su proces koji počinje u ranom srednjem vijeku. "Odnosi između Francuske i Hrvatske protežu se još od 9. stoljeća, kad je Karlo Veliki pripojio većinu hrvatskih teritorija svojem carstvu 812. u Aachenu", piše Sabine Florence Fabijanec. Podsjeća kako je to carstvo u kulturnom području utjecalo na osnivanje benediktinskih i cistercitskih samostana od 10. do 12. stoljeća te na arhitektonsko oblikovanje crkava - sv. Spasa na vrelu Cetine ili crkve sv. Mihaela pokraj Stona iz 11. stoljeća.

"Hrvatska revija" u rubrici "Globalni pogled" objavljuje napis Tomislava Sunića "Amerika očima Istočne Europe", Branka Salaja "EU (bez) alternative?". Uz druge tekstove vrijedi izdvojiti tekst Ivana Zupanca "Istarki grafiti", Zlate Živaković-Kerže "Osječki secesijski nizovi", Andreja Zubova "Oltar i tron" i Srećka Božičevića "Ljepota u tami krškog podzemlja".