ZADNJEG dana 3. Međunarodne konferencije Napredak u biomedicinskim istraživanjima, u petak, predstavljeni su najnoviji rezultati istraživanja liječenja raka te uzroka i liječenja Parkinsonove bolesti za koju je utvrđeno da je autoimuna bolest koja se može potencirati crijevnim infekcijama.

Konferencija koja je okupila više od stotinu znanstvenika, akademika i budućih nobelovaca iz 16 zemalja svijeta održavala se u suorganizaciji MedILS-a i znanstvenika Miroslava Radmana te Sveučilišta Toronto i znanstvenika Mladena Merćepa i Igora Štagljara.

Napredak uglavnom na razini tehnologija

O napretku u biomedicini govorio je organizator i domaćin konferencije znanstvenik Miroslav Radman koji je istaknuo da o toj temi znanstvenici na konferencijama raspravljaju svake dvije godine što im je izuzetno bitno za rad na institutu u Splitu. Naglasio je da je važno što u tjedan dana mogu zamijeniti stotine sati čitanja i direktno popričati, a napredci su uglavnom na razni tehnologija.

"Nisu neki veliki proboji, osim nekoliko noviteta na nivou imunoterapije tumora, ali je ogroman napredak u sakupljanju podataka jer su tehnologije vrlo moćne. Čini mi se da će kolateralna dobit od ovih istraživanja, koja su ciljana na zdravlje i medicinu, biti ta da ćemo puno više naučiti o fundamentalnoj, normalnoj fiziologiji i biologiji čovjeka. Trenutno učimo više o tome kako normalan, zdrav ljudski organizam funkcionira nego kako liječiti bolesti. To je dug proces", kazao je Radman.

Radman: Sve bolje razumijemo uzroke Parkinsonove bolesti i raka

Za ovogodišnju je konferenciju rekao da je bila sjajna, kao i da jako puno uče o tome kako relativno mali broj gena, otprilike 21 tisuća, od te relativno kompaktne genetske informacije dolazi do funkcioniranja organizma, razmišljanja ili emocija. Rekao je da je znatan napredak u razumijevanju uzroka bolesti, posebno za Parkinsonovu bolest i za rak pa se znanstvenici približavaju onom prvotnom, glavnom uzroku na koji treba djelovati, istaknuo je Radman, da ne bi bilo posljedica. Istaknuo je da do sada lijekovi djeluju na posljedice bolesti, a ne na uzrok i zato uspjeh nije spektakularan. Na kraju je poručio da se može s relativno malo znanja, zdravog razuma i puno sreće doći do uspjeha koji još visoka tehnologija nije ponovila ni blizu i da uzrok mora biti jednostavan, no nije jednostavno do njega doći.

Znanstvenik Igor Štagljar sa sveučilišta u Torontu je izjavio da, ako netko želi liječiti određenu bolest, onda treba razlučiti sve molekule u njoj, a posebno je istaknuo kako su nova dostignuća u istraživanjima dovela do toga će se vjerojatno u sljedećih tri do pet godina neka od tih istraživanja početi primjenjivati na pacijentima. Njega je najviše fasciniralo otkriće francuske grupe, a radi se o novoj vrsti imunoterapije koja se bazira na blokiranju receptora tzv. NK stanicama.

"Napravljena je nova vrsta imunoterapije, ali i novo antitijelo koje je već u drugoj fazi kliničkih istraživanja pokazalo na 80 pacijenata u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj jako dobre rezultate i 30 posto bolji odgovor pacijenata nego prije. To je velika stvar i ti su rezultati prikazani prije mjesec dana na svjetskoj onkološkoj konferenciji u Chicagu i sada u Splitu", rekao je Štagljar.

Pomak u borbi protiv raka gušterače?

Kao važno otkriće spomenuo je ono u Torontu gdje je pronađeno novo antitijelo protiv receptora na površini stanica gušterače koji blokira receptor i tako uništava rak gušterače, što bi u budućnosti mogao biti novi način liječenja te bi za tri do pet godina mogao ući u primjenu. Trenutno je najveći izazov kako pobijediti bolest, nastavio je Štagljar i podsjetio da su kod nekih vrsta karcinoma već jako blizu izlječenja, kao i da je do sada karcinom gušterače bio nepobjediv, no sada će zbog novog otkrića 30 posto tih karcinoma moći liječiti efikasno u sljedećih pet godina.

Štagljar je spomenuo i otkriće iz Montreala koje je pokazalo da je Parkinsonova bolest autoimuna bolest koja se može potencirati crijevnim infekcijama i da će, ako se te infekcije događaju vrlo rano u životu, doći i do ranog nastupa te bolesti. Posebno je naglasio potrebu rane detekcije karcinoma, odnosno redovnih pregleda.

Znanstvenici su tijekom pet dana raspravljali o molekularnoj i staničnoj biologiji bolesti, posebno u neuroznanosti, imunologiji, metabolizmu i raku. Usredotočili su se na koncepte i izazove unutar svakog znanstvenog područja te sudjelovali na predavanjima o najnovijim tehnologijama u genomici, proteomici, metabolomici, signaliziranju raka, razvoju terapije, DNA oporavku i imunoterapiji.

Prva Međunarodna konferencija Napredak u biomedicinskim istraživanjima je u MedILS-u održana od 3. do 7. srpnja 2017. godine i tom je prilikom na njoj sudjelovalo stotinjak vodećih svjetskih znanstvenika iz područja biomedicinskih istraživanja koji primjenjuju i razvijaju nove OMICs pristupe s konačnim ciljem razumijevanja funkcije gena proteina terapijske važnosti.