STARTUP Preventive, iza kojeg stoje neka od najvećih imena tehnološke industrije poput direktora OpenAI-ja Sama Altmana, pokušava omogućiti rođenje prve genetski modificirane bebe. Ovaj bi potez mogao ponovno otvoriti Pandorinu kutiju etičkih i znanstvenih pitanja o genetskom inženjeringu ljudi, piše The Wall Street Journal.

Etička i zakonska močvara

Genetsko modificiranje ljudi, poznato i kao uređivanje gena zametne linije, izrazito je kontroverzna praksa. Mnogi je smatraju neetičnom do razine frankenštajnskih eksperimenata, a u SAD-u je njezino financiranje javnim sredstvima strogo zabranjeno zakonom. Međutim, zakon ne obuhvaća privatno financirana istraživanja, što otvara sivu zonu u kojoj tvrtke poput Preventivea mogu djelovati, riskirajući status izopćenika u znanstvenoj zajednici.

Zabrinutost je toliko velika da su vodeći znanstvenici pozvali na desetogodišnji globalni moratorij na takve postupke. Podsjetimo, kineski biofizičar He Jiankui osuđen je na tri godine zatvora i doživotnu zabranu znanstvenog rada nakon što je 2018. godine stvorio prve genetski modificirane blizanke.

Tko stoji iza kontroverznog startupa?

Preventive je privatni komercijalni projekt koji financiraju neki od najbogatijih ljudi iz svijeta tehnologije, uključujući direktora Coinbasea Briana Armstronga i već spomenutog Sama Altmana.

Prema pisanju WSJ-a, tvrtka posljednjih šest mjeseci radi na stvaranju djeteta iz embrija koji je genetski uređen kako bi se uklonila nasljedna bolest. Navodno su već pronašli i anonimni par zainteresiran za postupak.

Direktor tvrtke Lucas Harrington negira da se vode takvi razgovori, no priznaje da je Preventive "prisiljen" provoditi istraživanja izvan SAD-a jer američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ne smije ni razmatrati zahtjeve za klinička ispitivanja koja uključuju genetski inženjering na ljudima.

Rastući trend financiran milijardama

Preventive nije jedini slučaj. Riječ je o jednom od "sve većeg broja startupa" na ovom polju koje financiraju tehnološki milijarderi. Slični projekti već su u tijeku, poput Herasighta, tvrtke koja tvrdi da može predvidjeti kvocijent inteligencije embrija, ili Nucleusa, koji nudi poligenski probir za 9.999 dolara.

Rizici i prijetnja eugenike

Dok je postnatalna genska terapija sve prihvaćenija medicinska praksa, uređivanje gena zametne linije - odnosno promjena DNK u spermijima, jajašcima ili embrijima prije rođenja - ostaje ogroman tabu. Naše razumijevanje genetike još je uvijek ograničeno, a zdravstveni rizici takvih promjena slabo su istraženi. Postoji opasnost od slučajnog uvođenja pogrešaka koje bi se mogle prenositi generacijama.

Osim znanstvenih, tu su i duboki filozofski prigovori. U svijetu podijeljenom na bogate i siromašne, etičnost ove prakse krajnje je upitna. Otvara se bolno pitanje rasne eugenike, koja je tamna mrlja u povijesti zapadnih demokracija, ali i vrlo stvarna prijetnja da bogati koriste tehnologiju protiv siromašnih.

Kako je suradnik Forbesa Erik Sherman rekao još 2017. godine: "nedvojbeno će netko tvrditi da će tehnologija osloboditi svakoga. To se neće dogoditi ništa više nego što su rana automatizacija i zamjena ljudskih radnika doveli do više slobodnog vremena za učenje i kreativnost."