ENERGETSKI analitičar, bivši ministar gospodarstva i direktor u INA-i Davor Štern komentirao je stanje na energetskom tržištu i globalne političke odnose te poručio da Hrvatska mora preuzeti kontrolu nad INA-om i rafinerijom u Rijeci. Štern je analizirao približavanje Donalda Trumpa i Vladimira Putina te posljedice za Europu, prenosi N1.

Istaknuo je da je Trump vrlo pragmatičan i da se oslanja na životno iskustvo, osobne i obiteljske interese te na ljude iz "duboke države" koji su ga izabrali u skladu sa svojim interesima.

"On je u suštini trgovac koji reagira prema trenutnim interesima onih koji su ga doveli na vlast i pomažu mu da na njoj ostane. Trgovina Amerike i Europe s Rusijom nikad nije ni prestala. Sve njihove sankcije nisu ostavile dubok trag na Rusiju. Ja nisam u njih vjerovao od početka jer Rusi znaju živjeti u neimaštini i teško ih je slomiti sankcijama", naglasio je.

Rast cijena i energetska ovisnost

Štern je napomenuo da je Europa nejedinstvena i da različite zemlje imaju različite interese i izvore energije. "Jug dobiva plin iz Sjeverne Afrike. Francuska, Španjolska, Italija i Portugal ne ovise o Rusiji. Najviše je stradala Njemačka, a cijenu plaća svojim gospodarstvom", rekao je.

Upozorio je da je Amerika samodostatna te da je Trump na početku mandata zaobišao zelene politike, pa su SAD danas najveći izvoznik LNG-a. "Europa se morala okrenuti LNG-u iz Rusije jer ga nema dovoljno iz Zaljeva zbog rata s Iranom. Svatko se brine samo za sebe, a mi smo jedini koji se striktno držimo sankcija. Čak smo i onaj jedan brod otjerali iz Omišlja, to se nigdje ne bi dogodilo", istaknuo je Štern.

Komentirao je i ponovni skok cijena nafte te objasnio da sve ovisi o tome hoće li Amerika i europske zemlje ponovno ući u rat s Iranom. Dodao je da je cijena dizela viša jer ga je manje na tržištu.

"Ne znamo tko drži ostatak dionica Ine"

Štern smatra da bi Hrvatska problem s cijenom dizela mogla lako riješiti ako bi vratila pod kontrolu rafineriju nafte.

"Imamo naftni terminal u Omišlju, a MOL upravlja rafinerijom koja radi kad njima odgovara. Postrojenje za preradu teških ostataka još nije u pogonu, iako je obećano da će biti. Rafinerija navodno radi sa 70 posto kapaciteta, a kad bi radila punim kapacitetom, uvoz dizela u Hrvatsku bio bi minimalan ili nikakav.

Trebamo preuzeti upravljanje rafinerijom i postići dogovor s MOL-om, što se stalno odgađa. Mi ne znamo tko drži ostatak dionica INA-e. Nitko nema 51 posto, a oni upravljaju rafinerijom prema svojim potrebama. To bi bilo normalno da imaju većinski paket, koji nemaju ili ga nisu pokazali", pojasnio je.

Deset godina neispunjenog obećanja

Na podsjetnik da je premijer Andrej Plenković prije deset godina obećao vratiti INA-u u hrvatske ruke, Štern je ironično odgovorio: "Možemo to proslaviti. Proslavit ćemo deset godina obećanja." Naglasio je da Vlada mora razgovarati o povratku kompanije.

"Rješenja uvijek ima, ali treba razgovarati, imati opcije i platformu kako bi pregovarači znali u kojem se smjeru mogu kretati, ali to ne postoji. Pregovarali su političari, a svaka je vlada na početku bila odlučna to riješiti, no mi stojimo na mjestu i takva situacija ide na ruku MOL-u", rekao je bivši ministar gospodarstva.

Dodao je da "ekipa od pet-šest ljudi može pripremiti Vladi platformu za pregovore u mjesec dana, ali se ništa ne poduzima".

"Imamo mogućnost upravljanja energetikom, to bi nam bilo pravo sidro, a ne zamrznute cijene. Naša bi roba bila jeftinija i imali bismo manji trošak energije", zaključio je Štern.