ROBNA razmjena između Hrvatske i Rusije do kraja studenog prošle godine iznosila je 742 milijuna dolara. Hrvatska izvozi puno manje nego što uvozi iz Rusije, poglavito zbog energenata. Oko 22 posto plina stiže iz Rusije.

O posljedicama krize u RTL-u Danas govorio je Davor Štern, bivši ministar i energetski stručnjak.

Nezapamćeno poskupljenje energenata

Upitan je kako će eskalacija sukoba odnosno invazija na istoku utjecati na nas.

"To ćemo vidjeti sutra ili preksutra. Ja se još uvijek nadam i smatram da još uvijek postoji nada da se to riješi. Invazija je ulazak stranih trupa na teritorij druge države. Međutim, to je sada više pravno pitanje, geopolitičke naravi, ako su ovi proglasili samostalno, to onda više nije strani teritorij.

Što se tiče energetske krize, tu ovisi što će Europa i SAD napraviti prema Rusiji. Ako dođe do sankcija prema Rusiji, doći će do nezapamćenog poskupljenja energenata. Evo, danas je nafta došla skoro do 100 dolara iako ona nije za sada upitna. Za plin smo jučer imali izjavu gospodina Medvjedeva da može doći do 2000 eura za 1000 kubika", kazao je.

Prokomentirao je kada bi Rusija bila pod sankcijama, bi li onda više izgubila Rusija ili Europa.

"Mislim da bi bio podjednak gubitak, s tim da ćemo mi više osjetiti jer smo u Europi. Prošle sankcije su naši proizvođači mandarina s Neretve osjetili ni krivi ni dužni. Na takvim stvarima se vidi rezultat sankcija.

Ako Europa i SAD odluče Rusiji uvesti sankcije u platnom prometu i sustavu, tu će biti velikih problema zato što će se tada postaviti pitanje toga da i ako Rusi budu puštali plin prema nama, kako ćemo ga mi platiti. Roba koja se ne plati se ne isporučuje. Mi sada polako izlazimo iz sezone grijanja, ja se još uvijek nadam da do toga neće doći. Hvala Bogu, imamo LNG koji nam može koristiti u ovom prijelaznom razdoblju", poručio je Štern.

O Fortenovi

Osvrnuo se i na tvrtke poput Fortenove, gdje postoje vjerovnici, ali vlasnici su ruske banke.

"Tu može doći do problema u inozemnom plaćanju, u Hrvatskoj ja ne vidim da bi to trebao biti problem jer je platni promet unutar Hrvatske u okviru Fortenove zatvoreni sustav. U odnosu s ruskom bankom koja je 50-postotni vlasnik, tu se mogu pojaviti sankcije ako one dođu pod sankcije", izjavio je.

Prokomentirao je vladine mjere koje je poduzela zbog inflacije i jesu li one dovoljne.

"Vlada je donijela mjeru da će subvencionirati odnosno da će dozvoliti maksimum povećanje za plin 20 posto, za električnu energiju 9.6 posto. To će se teško održati ako plin ode na 2000 dolara. Vladine mjere su donesene i zbog inflacije i zbog povećanja cijene energenata koje su izazvale inflaciju. Što će vlada učiniti ako to pređe određenu granicu koju nam može servisirati kroz proračun, ja ne znam", poručio je.

Dotaknuo se i europske alternative za ruski plin.

"Europa ima LNG. Engleska dosta dobro stoji kroz svoja plinska polja i Sjevernom moru. Isto tako Norveška iako nije dio EU-a. Ostatak Europe dobiva LNG iz Amerike, Alžira, Južne Amerike tako da će se to snabdijevanje Europe minimalnim količinama plina nastaviti.

To će biti iznimno skup plin pa je pitanje kako će europsko gospodarstvo i industrija moći podnijeti tako visoke cijene plina koje se javljaju ne samo kao sredstva grijanja u kućanstvima, nego i za industriju i proizvodnju velikog dijela dobara kojima je osnovna sirovina plin", zaključio je Štern.