NAJMOĆNIJA zvjezdarnica na svijetu Vera C. Rubin u čileanskoj pustinji Atacami nakon 10 godina konstrukcije konačno je ostvarila značajan uspjeh objavom prvih probnih snimki svemira. Kako smo već pisali na Indexu, direktor izgradnje te zvjezdarnice hrvatski je znanstvenik Željko Ivezić.

>Hrvat postao direktor na najmoćnijoj zvjezdarnici svijeta

Ovi inicijalni rezultati, iako ostvareni tek s pokusnom, inženjerskom kamerom, nagovještaju izvanredne mogućnosti koje će zvjezdarnica imati kad bude opremljena konačnom, mnogo puta moćnijom verzijom svoje glavne kamere, poznate kao LSST.

Tim povodom Ivezić je ekskluzivno za hrvatski astronomski magazin Vega horizonti napisao osvrt u kojem je opisao i kako je izgledao život na zvjezdarnici tijekom rada s pokusnom kamerom (tzv. ComCam kampanja).

"Tih 7 tjedana kampanje bilo je jako uzbudljivo ali i jako naporno: tim je podržavao kontinuirane 24-satne cikluse testiranja danju i noću, uključujući promatranja, aktivnosti u lokalnoj bazi u La Sereni, kampanje obrade podataka u centru za obradu podataka (US Data Facility u laboratoriju SLAC u Kaliforniji) te analize podataka na nekoliko lokacija diljem svijeta. Velik uspjeh ComCam kampanje na nebu omogućile su godine pripremnog rada proširenog tima zvjezdarnice Rubin", rekao je Ivezić, koji u Vega horizontima redovno objavljuje serijal svojih priča sa zvjezdarnice, pa će tako tijekom ove godine popratiti i instaliranje i puštanje u pogon glavne kamere.

Što će raditi zvjezdarnica Vera Rubin?

Prva inženjerska snimka zvjezdarnice Rubin, čija je izgradnja stajala oko 571 milijun dolara, sastoji se od devet panela raspoređenih u kvadrat (gore), za što je korišteno devet CCD senzora kamere kako bi se zabilježio pogled na nebo od 144 megapiksela. Snimka pokriva područje približno dvostruko veće od površine punog Mjeseca, gledano sa Zemlje (sliku možete zumirati i istraživati na ovoj poveznici stranice zvjezdarnice). Inženjerska kamera snimila je ukupno 16.000 fotografija tijekom probnog rada.

Za usporedbu, konačna verzija LSST kamere pokrivat će područje oko 45 puta veće od površine punog Mjeseca kad bude instalirana na teleskop zvjezdarnice, koji nosi ime po milijarderu Charlesu Simonyiju, suosnivaču Microsofta koji je pomogao financirati projekt.

Zvjezdarnica je opremljena brojnim najsofisticiranijim i najmoćnijim uređajima, među kojima je 8.4-metarski teleskop s najvećom kombinacijom velikog zrcala i velikog vidnog polja. Tijekom ove godine na njega će biti postavljena najmoćnija kamera koja je ikad proizvedena za astronomiju s rezolucijom od 3200 megapiksela i softverom za obradu oko 100 petabajta (100.000 terabajta) podataka, koje će prikupiti tijekom prvih 10 godina rada na projektu Legacy Survey of Space and Time (LSST).

U sklopu tog projekta snimat će cijelo nebo svake tri noći, a kombiniranjem zabilježenih podataka dobit će se 3D karta južnog neba s oko 20 milijardi zvijezda te sličnim brojem galaksija. Prikupljeni podaci omogućit će istraživanja tamne tvari i energije, strukture Mliječne staze te praćenje potencijalno opasnih objekata u Sunčevom sustavu.

S obzirom na svoje tehničke specifikacije i ambiciozne znanstvene ciljeve, zvjezdarnicu Vera Rubin smatra se najmoćnijom na svijetu. Njezina sposobnost brzog i detaljnog mapiranja neba otvorit će nove horizonte u razumijevanju svemira.

Zvjezdarnica nazvana po velikoj znanstvenici

Ta je zvjezdarnica prva u svijetu koja je nazvana po ženi, američkoj znanstvenici Veri Rubin (1928. – 2016.), čiji su pionirski radovi na polju rotacije galaksija doveli do potvrde postojanja tamne tvari.

Njezini izračuni gibanja zvijezda oko središta galaksija u 1960-ima i 1970-ima pokazali su da osim vidljive tvari u svemiru mora postojati i tzv. tamna tvar. Naime, postalo je jasno da u galaksijama nema dovoljno vidljive materije koja bi svojom gravitacijom držala na okupu zvijezde u njihovim orbitama. Danas znamo da vidljiva tvar čini samo 5% mase/energije svemira, tamna tvar 27%, a tamna energija 68%.

Istraživanja Vere Rubin promijenila su razumijevanje strukture i dinamike svemira i učinila je jednom od najutjecajnijih astronomkinja 20. stoljeća. Za svoja postignuća dobila je niz priznanja, no mnogi znanstvenici smatraju da joj je učinjena nepravda jer joj nije dodijeljena Nobelova nagrada.

Kratka biografija Željka Ivezića

Željko Ivezić rođen je 1965. u Sarajevu, diplomirao je strojarstvo i fiziku u Zagrebu, a doktorirao fiziku na Sveučilištu Kentucky. Nakon rada na prestižnom Sveučilištu Princeton, gdje je sudjelovao u projektu Sloan Digital Sky Survey (SDSS), postao je profesor astrofizike na Sveučilištu Washington. Njegovo imenovanje za direktora izgradnje zvjezdarnice Vera Rubin potvrđuje njegov značajan doprinos svjetskoj astronomiji.

Za dublje razumijevanje tehničkih aspekata LSST kamere i njezine uloge u zvjezdarnici Vera Rubin, možete pročitati serijal članaka koje je Ivezić napisao za časopis Vega horizonti.