PREMA nalazima više studija, cjepiva smanjuju rizik od pojave dugotrajnog covida, ali ponajviše u smislu da smanjuju vjerojatnost zaraze koronavirusom pa tako i pojave ove posljedice oboljenja.

Za one koji se zaraze unatoč tome što su se cijepili, cjepivo može samo za 50% smanjiti rizik od dugotrajnog covida ili uopće ne imati utjecaja na njegovu pojavu.

Iako cjepiva uvelike smanjuju mogućnost razvoja teških simptoma zaraze koronavirusom i smrti, ona nisu toliko učinkovita u potpunom sprječavanju infekcije, a dugotrajni covid se može pojaviti čak i nakon blage ili asimptomatske zaraze koronavirusom.

Stoga bi zemlje s visokom stopom zaraze i dalje mogle imati velik broj slučajeva dugotrajnog covida, čak i ako imaju visoku stopu cijepljenja, piše Nature.

Što je dugotrajan covid?

Dugotrajan covid još uvijek nije u potpunosti definiran sindrom te ima širok raspon simptoma. Britanska studija procjenjuje da je između 7% i 18% onih koji su preboljeli zarazu koronavirusom razvilo neke simptome dugog covida koji su trajali najmanje pet tjedana.

Neki imaju blage simptome, a nekima je dugi covid u potpunosti promijenio život. Gotovo jedna trećina oboljelih od dugotrajnog covida u klinikama koje vodi fizioterapeut David Putrino u SAD-u ima teške kognitivne poteškoće koje mogu utjecati na njihovu sposobnost koncentracije, govora i pamćenja, a koje nisu bile prisutne prije njihove bolesti.

Oko 60% pacijenata moralo je promijeniti posao ili prestati raditi zbog svoje bolesti.

"Ako ste mladi i zdravi, malo je vjerojatno da ćete umrijeti od covida. Ali postoji vjerojatnost da će vas znatno oslabiti", kazao je Putrino.

Uzrok dugotrajnog covida, također poznat kao post-akutna posljedica infekcije SARS-CoV-2, nije u potpunosti poznat. Jedno objašnjenje jest da se rezerve koronavirusa zadržavaju nakon akutne infekcije, vrebajući u različitim tkivima - poput crijeva, jetre ili mozga - i nastavljaju izazivati ​​oštećenja. Drugo je da jak imunološki odgovor potaknut početnom infekcijom može generirati antitijela i druge imunološke reakcije koji ciljaju naše vlastite stanice; što bi moglo nastaviti uzrokovati komplikacije i nakon prolaska infekcije.

Cijepljenje bi moglo smanjiti vjerojatnost pojave oba scenarija. Ako cjepivo inducira visoku razinu antitijela i T-stanica koje mogu prepoznati SARS-CoV-2, imunološki sustav mogao bi zaustaviti virus tijekom njegovih prvih nekoliko replikacija prije nego što uspije uspostaviti skrivene rezervoare u tijelu, rekao je Akiko Iwasaki, imunolog sa sveučilišta Yale.

Što pokazuju studije i podaci

Razni rezultati studija i anketa pokazuju da cjepivo u najboljem slučaju nudi samo djelomičnu zaštitu od dugotrajnog covida.

Prema anketi koju je provela skupina Survivor Corps, koja zagovara pacijente, na oko 1950 potpuno cijepljenih ljudi bila su 44 slučaja zaraze covidom-19, od kojih su 24 osobe prijavile dugotrajne simptome.

Istraživanje provedeno u Izraelu na oko 1500 cijepljenih zdravstvenih djelatnika pokazalo je da je sedam (19%) od 39 prodornih infekcija izazvalo simptome koji su trajali više od šest tjedana.

Prema podacima aplikacije COVID Symptom Study, koja je prikupila informacije od 1.2 milijuna ljudi, potpuna procijepljenost je za upola smanjila rizik od dugotrajnog covida.

Prema jednome drugome velikome istraživanju, koje još nije prošlo recenziju neovisnih stručnjaka, situacija nije toliko optimistična. Analiza elektroničkih zdravstvenih kartona od oko 10.000 ljudi s probojnim infekcijama pokazala je da cijepljenje ne štiti od nekoliko stanja povezanih s dugotrajnim covidom.

U listopadu je Ured za nacionalnu statistiku Ujedinjenog Kraljevstva, koji prikuplja podatke o dugotrajnom covidu, izvijestio da je prva doza cjepiva povezana s 13% smanjenjem simptoma dugotrajnog covida, a druga s daljnjim smanjenjem od 9% u odnosu na prvu.

Dakle, za sada još nije poznato u kojoj točno mjeri cijepljenje štiti od pojave dugotrajnog covida. S nastavkom programa cijepljenja, stručnjaci će imati bolji uvid u to kako cjepiva i različiti sojevi utječu na dugotrajne stope i ozbiljnost covida.