KUPUJETE li preko Sheina, Temua, Amazona ili drugih platformi koje šalju robu izvan Europske unije, uskoro bi vas mogla dočekati još jedna promjena. Europski parlament odobrio je veliku carinsku reformu koja uvodi novu naknadu za obradu paketa iz trećih zemalja i znatno stroža pravila za internetske platforme, izvijestila je putem priopćenja Europska komisija.

Važno je naglasiti da nova naknada nije isto što i carina od tri eura koja se od srpnja već primjenjuje na pošiljke male vrijednosti. Riječ je o zasebnoj administrativnoj naknadi za obradu paketa, čiji će točan iznos tek odrediti Europska komisija. Tijekom pregovora spominjao se iznos od dva eura.

Države članice trebale bi je početi naplaćivati najkasnije 1. studenoga 2026. godine.

Svrha nove naknade je pokriti sve veće troškove carinskih službi, koje su posljednjih godina zatrpane milijardama malih paketa naručenih preko platformi poput Sheina i Temua.

Prema podacima Europske komisije, samo je tijekom 2025. u EU stiglo 5,9 milijardi artikala male vrijednosti poslanih izravno potrošačima, a oko 90 posto tih proizvoda potjecalo je iz Kine.

Platforme poput Sheina i Temua postaju uvoznici

Jedna od najvažnijih promjena jest to da će platforme i internetski trgovci koji robu izvan EU-a šalju izravno europskim kupcima ubuduće imati znatno veću odgovornost.

Takve platforme smatrat će se uvoznicima. To znači da će carinskim službama morati dostavljati potrebne podatke, podmirivati ili jamčiti za carinska i druga propisana davanja te osigurati da proizvodi koje prodaju zadovoljavaju pravila EU-a.

Podatke o prodaji morat će prijavljivati odmah nakon transakcije, što bi carinskim tijelima trebalo omogućiti da procijene rizik i prije nego što roba stigne na granicu Unije.

Time se dio odgovornosti koji je dosad padao na pojedinačne kupce prebacuje na platforme i trgovce.

Kako bi se spriječilo izbjegavanje obveza preko fiktivnih tvrtki, platforme će morati imati sjedište u EU-u ili ih mora zastupati pravni subjekt iz Unije sa statusom ovlaštenog ili pouzdanog gospodarskog subjekta.

Nova naknada odvojena je od carine od 3 eura

Naknada za obradu naplaćivat će se za svaki artikl kupljen u internetskoj trgovini izvan EU-a i poslan izravno potrošaču.

Njezin iznos odredit će Europska komisija prema minimalnim troškovima koje carinske službe imaju prilikom obrade robe. U izračun će ulaziti troškovi informatičkih sustava, osoblja, provjere podataka, analize rizika i inspekcija.

Iznos će se potom preispitivati svake dvije godine.

Naknadu bi trebao plaćati isti subjekt koji je odgovoran za ostala carinska davanja za paket. Namjera zakonodavca je da se spriječi automatsko prebacivanje tog troška izravno na kupce.

Reforma predviđa i nižu naknadu za određene pošiljke koje se u EU uvoze u većim, objedinjenim količinama, primjerice preko skladišta unutar Unije.

Time se platforme i trgovce želi potaknuti da robu ne šalju pojedinačno iz trećih zemalja za svakog kupca, nego da koriste skladišta unutar EU-a.

Takve pošiljke carinskim je službama jednostavnije kontrolirati i obraditi.

Kazne do 6 posto vrijednosti uvezene robe

Tvrtkama koje sustavno krše europska pravila prijetit će novčane kazne.

Kazne bi trebale iznositi između jedan i šest posto ukupne vrijednosti robe koju je tvrtka uvezla u EU tijekom prethodnih 12 mjeseci.

Carinske službe moći će im privremeno ili trajno oduzeti status pouzdanog gospodarskog subjekta te ih označiti kao visokorizične.

Velika digitalizacija carinskog sustava

Reformom se uspostavlja i središnji europski carinski podatkovni sustav, EU Data Hub.

Cilj je objediniti podatke koji su danas raspoređeni u više od stotinu različitih nacionalnih IT sustava.

Za internetsku trgovinu novi bi sustav trebao početi s radom 2028. godine, a postupno bi se trebao širiti na ostale poslovne sektore.

Do 2034. trebao bi postati jedinstvena carinska ulazna točka za EU.

Tvrtkama bi to trebalo pojednostaviti prijavu robe i komunikaciju s carinom, dok bi carinska tijela dobila objedinjene podatke za bolju procjenu rizika i prekograničnu suradnju.

Novo carinsko tijelo sa sjedištem u Lilleu

Reforma predviđa i osnivanje novog Europskog carinskog tijela - EU Customs Authorityja (EUCA).

Sjedište će mu biti u Lilleu u Francuskoj, koji je u izboru pobijedio druge gradove zainteresirane za smještaj nove europske agencije, među kojima je bio i Zagreb.

EUCA će koordinirati suradnju carinskih službi država članica, upravljati rizicima te imati ključnu ulogu u radu novog sustava Data Hub.

Zašto EU pooštrava pravila?

Glavni razlog za reformu je eksplozivan rast internetske trgovine i broj malih paketa koji svakodnevno ulaze u EU, tvrde iz EU.

Carinske službe teško mogu fizički pregledati tako velike količine robe, a europske institucije upozoravaju da se time povećava rizik da do kupaca stignu proizvodi koji ne zadovoljavaju sigurnosne, porezne ili druge europske standarde.

Poseban fokus je na velikim platformama za jeftinu robu, poput Sheina i Temua, preko kojih milijuni Europljana svakodnevno naručuju proizvode iz Kine.

Cilj reforme je da upravo platforme preuzmu veću odgovornost za ono što prodaju europskim kupcima, umjesto da se najveći dio kontrole i odgovornosti rješava tek kada paket stigne na granicu EU-a.

I Zagreb bio kandidat za sjedište EUCA-e

Hrvatska je u prosincu 2025. u Bruxellesu predstavila kandidaturu Zagreba za sjedište Carinskog tijela Europske unije (EUCA). Za sjedište EUCA natjecalo se devet europskih zemalja: Belgija (Liège), Hrvatska (Zagreb), Francuska (Lille), Italija (Rim), Nizozemska (Haag), Poljska (Varšava), Portugal (Porto), Rumunjska (Bukurešt) i Španjolska (Malaga).

“Zagreb nudi sigurno, stabilno i gostoljubivo okruženje i prema svim relevantnim statistikama svrstava se među najsigurnije prijestolnice u Europi, u kojoj bi zaposlenici carinske agencije i njihove obitelji uživali bi u visokoj kvaliteti života, obogaćenoj živopisnom atmosferom grada i gostoprimstvom po kojem je Hrvatska poznata”, rekao je tada potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji je zajedno sa stalnom predstavnicom Irenom Andrassy predstavio kandidaturu.

Kao prednosi Zagrewba navedene su idealna zemljopisna pozicija, sigurno okruženje budući da Zagreb i Hrvatska imaju najmanju stopu kriminala u EU, mogućnost za obrazovanje na više stranih jezika od vrtića do sveučilišta, što je osobito važno za strane djelatnike, dobru zdravstvenu skrb, povoljne cijene hotela i najma stanova.

Hrvatska vlada predložila je da sjedište EUCA bude u poslovnoj zgradi izgrađenoj za potrebe Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe - SEECEL, u ulici Radoslava Cimermana u Novom Zagrebu. To je zgrada u kojoj je privremeno rektorat sveučilišta u Zagrebu, čije se sjedište na Trgu Republike Hrvatske obnavlja nakon potresa.

No, izabran je Lille.