IZMJENAMA i dopunama Zakona o vodama, koje bi na snagu trebale stupiti početkom iduće godine, propisuje se obveza poboljšanja pristupa vodi za sve stanovnike u Hrvatskoj, posebno za ranjive i marginalizirane skupine.

"U te skupine, primjerice, spadaju socijalno ugroženi građani, stanovništvo koje živi u ruralnim područjima i područjima sa specifičnim geografskim obilježjima, kao što su brdsko-planinska područja, otoci, prometno nepovezana područja", rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koje je predlagatelj Zakona. 

Također, pristup vodi treba se poboljšati i za izbjeglice, migrante, nomadske zajednice i druge osobe koje nemaju prebivalište ili stalno boravište na području Hrvatske i nemaju osiguran pristup vodnim uslugama putem sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Piti vodu iz slavine, ne iz boca

Dodatni cilj Zakona jest i spriječiti širenje zaraznih bolesti koje se prenose vodom za piće te omogućiti obavljanje osnovnih higijenskih potreba.

"Cilj je i potaknuti stanovništvo na korištenje vode iz slavine, što bi trebalo smanjiti korištenje vode iz boca i druge plastične ambalaže kako bi se umanjio negativan utjecaj otpadne plastike, odnosno mikroplastike na rijeke, jezera i more", poručuje Ministarstvo. 

Za provedbu tih mjera nadležne su jedinice lokalne samouprave putem nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.

S obzirom na to da većina jedinica lokalne samouprave ne vodi evidenciju o kućanstvima koja ne ostvaruju pristup vodi putem sustava javne vodoopskrbe, u Ministarstvu kažu da ih Zakon obvezuje da popišu sve osobe bez pristupa ili s ograničenim pristupom vodi.

"Podatke o tim osobama trebaju dostaviti nadležnom javnom isporučitelju koji će izraditi planove gradnje sustava javne vodoopskrbe i na temelju njih aplicirati na europska ili nacionalna sredstva kako bi riješili te probleme", objasnili su u Ministarstvu. 

Poboljšanje pristupa vodi za ljudsku potrošnju provodi se različitim mjerama, kao što su: izgradnja sustava javne vodoopskrbe (priključenjem na sustav), mobilna isporuka (autocisternom i vodonoscem), postavljanje javnih slavina na javnim površinama i javnih zdenaca, javnih crpki i drugih sličnih građevina.

Uloga lokalne samouprave

Izgradnja i održavanje javnih slavina, javnih zdenaca i javnih crpki, kao i osiguranje zdravstvene ispravnosti vode koja se iz njih isporučuje, u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave koje su dužne osigurati sredstva za te namjene.

Hrvatske vode će do siječnja 2029. u elektroničkom obliku uspostaviti skup podataka koji će se redovito voditi na temelju informacija koje će im dostavljati jedinice lokalne samouprave i javni isporučitelji vodnih usluga o mjerama poduzetima za poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i za promicanje korištenja takve vode.

Također, i o postotku stanovništva koje ima pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

Te informacije moraju se staviti na raspolaganje Europskoj komisiji koja će pratiti napredak Hrvatske u poboljšanju pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

Odrednice Zakona odnose se i na procjenu rizika i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za piće. U Ministarstvu kažu da su procjenu rizika radile i dosad Hrvatske vode, ali u ograničenom opsegu, a preinakom Direktive EU uvodi se potpuni pristup temeljen na riziku u pogledu sigurnosti vode.

Zakon regulira rizike koji nastaju na početku lanca vodoopskrbe, a to je područje sliva vodozahvata vode za piće, dok rizike u preostalom dijelu lanca vodoopskrbe određuje Zakon o vodi za ljudsku potrošnju, koji je također u postupku donošenja. 

Procjena rizika

Krajnji rok za provođenje prve procjene rizika je 12. srpnja 2027., nakon čega slijedi periodično preispitivanje svakih šest godina i po potrebi ažuriranje, mijenjanje i/ili dopunjavanje. 

Provođenje procjene rizika za područja sliva vodozahvata uključuje identifikaciju opasnosti i opasnih događaja - izvora onečišćenja u tim područjima

Cilj je zaštita zdravlja ljudi od potencijalnih štetnih učinaka uslijed konzumiranja takve vode. Za provedbu te procjene propisuje se nadležnost Hrvatskih voda i Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer".  

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ističu i kako je cilj Zakona utjecati i na smanjenje gubitaka vode, čime bi se posredno smanjila i cijena vode.

"Prosječni gubici vode u Hrvatskoj iznose oko 49 posto. Najveći gubici generiraju se na zadarskom, splitskom i šibensko-kninskom području te na ličko-senjskom i zagrebačkom području", ističu u Ministarstvu.

S obzirom na to da se trošak električne energije povećava s povećanjem gubitaka vode, to utječe na cijenu vode prema potrošačima, posebice u posljednje vrijeme, kada su troškovi energije porasli za 70 posto u odnosu na 2021., pa je upravo cilj ovoga Zakona utjecati na smanjenje gubitaka vode, a time i cijene vode.

Smanjiti gubitak vode

Provođenjem procjene razine gubitaka vode pridonosi se očuvanju dobrog količinskog stanja vodnih tijela podzemnih voda iz kojih se najvećim dijelom zahvaća voda za ljudsku potrošnju. Također se osigurava financijska samoodrživost javnih isporučitelja vodne usluge javne vodoopskrbe.

Radi smanjenja gubitaka na prihvatljivu razinu, Zakonom se uvodi i obveza provedbe procjene gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe.

Procjenu gubitaka vode dužni su provoditi javni isporučitelji vodnih usluga na svojem uslužnom području, i to oni koji isporučuju najmanje 10.000 m3 dnevno ili opskrbljuju najmanje 50.000 ljudi, što znači oko 20 posto postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga koji obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe.

Na temelju njihove procjene, Hrvatske vode izrađuju objedinjenu procjenu razine gubitaka vode za područje Hrvatske, koju dostavljaju Europskoj komisiji.

U Ministarstvu ističu kako se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama osigurava usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, odnosno s preinakom Direktive, kao i prilagodba uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, pa se za prekršajne odredbe propisuju iznosi u eurima.

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama na javnom je savjetovanju do 7. studenoga, a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2023. godine.