RUSKI napad na Ukrajinu je počeo. Jedan od aspekata rata je val izbjeglica iz Ukrajine.

Oleksij Reznikov, ukrajinski ministar obrane, prije nekoliko je dana upozorio da bi otvoreni rat u Ukrajini značio kaos za cijelu Europu, a jedan od problema bi bilo tri do pet milijuna izbjeglica iz Ukrajine. A otvoreni rat je počeo, i to za vrijeme zasjedanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Dosadašnji rat na istoku Ukrajine je osim 15 tisuća mrtvih i 30 tisuća ozlijeđenih uzrokovao i migraciju 1.5 milijuna Ukrajinaca. Većina tih migranata se do sada zadržala u Ukrajini, većinom u zapadnom dijelu zemlje. Nije bilo egzodusa Ukrajinaca prema EU.

Kamo će krenuti val izbjeglica?

Ali nova situacija će uvelike povećati broj migranata, od kojih će dio tražiti novi život izvan Ukrajine. Pri tome je logično EU prva na udaru, posebno Poljska, Rumunjska, Mađarska i Slovačka. Dio će se zaputiti prema Hrvatskoj, ili će dogovorom na razini EU Hrvatska preuzeti dio migranata. 

Rumunjski ministar obrane Vasile Dincu već je objavio da bi njegova zemlja bila spremna primiti do pola milijuna izbjeglica iz Ukrajine. Poljska se već počela pripremati za prihvat ukrajinskih izbjeglica, a Mađarska je pak poslala vojsku na granicu s Ukrajinom.

250 tisuća Ukrajinaca već ima dozvolu za stalni boravak u Poljskoj, a procjenjuje se da čak od milijun do dva milijuna povremeno radi u Poljskoj. Dio njih radi ilegalno pa točne brojke nisu dostupne. Ukrajincima je Poljska ono što je Hrvatima Njemačka.

Poljska i Rumunjska, koje imaju najdužu granicu od članica EU prema Ukrajini, ipak ne mogu primiti prognozirane milijune imigranata iz Ukrajine pa će se morati stvoriti plan na razini EU o raspodjeli prihvata migranata po zemljama.

Hrvatska je spremna prihvatiti Ukrajince

O pitanju migranata iz Ukrajine smo pričali s Bojanom Glavaševićem, saborskim zastupnikom i članom saborskog Odbora za vanjsku politiku.

Otkrio nam je da se o izbjegličkom valu intenzivno raspravlja na Odboru za vanjsku politiku. Stav parlamentarne većine je izuzetno otvoren prema mogućnosti prihvata većeg broja izbjeglica iz Ukrajine, ako dođe do izbjegličke krize, jasan je Glavašević.

"Informacija koju smo tijekom rasprave na Odboru dobili je da postoji procjena međunarodnih organizacija (doduše, stara nekoliko dana, što znači da je možda i zastarjela do sada) koja govori o nešto više od milijun izbjeglica u slučaju sukoba. Neke druge procjene koje sam čuo danas govore o mnogo većem broju, između tri i pet milijuna. Iskreno se nadam da nećemo imati prilike saznati."

S njim smo razgovarali dan prije otvorenog napada Rusije na Ukrajinu pa danas više nije pitanje hoće li biti izbjegličkog vala iz Ukrajine, nego koliki će biti.

Glavašević napominje da vlada nema jasan plan prihvata izbjeglica i taj stav je usuglašen na Odboru te upućen Ministarstvu vanjskih poslova.

"Što se tiče postojanja adekvatne infrastrukture za prihvat izbjeglica, predstavnici vlade nas uvjeravaju da nešto već postoji, a da se ti kapaciteti mogu u kratkom roku povećati prilagođavanjem i aktiviranjem nekih resursa još iz vremena Domovinskog rata", informira nas Glavašević te napominje da osobno smatra kako bi Hrvatska trebala prihvatiti dio izbjeglica iz Ukrajine, prije svega jer je to ispravna stvar, ali i zbog toga što time pokazujemo istu vrstu solidarnosti koju su mnoge zemlje pokazale kada je Hrvatska bila žrtva oružane agresije.

Hrvatska može imati koristi od njih, kao i oni od Hrvatske

Rusini i Ukrajinci su i povijesno nacionalna manjina u Hrvatskoj. Intenzivnije doseljavanje Rusina sa zapada Ukrajine u Slavoniju je počelo još sredinom 18. stoljeća. Ukrajinci doseljavaju krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Najviše Rusina i Ukrajinaca trenutno živi u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Rusini i Ukrajinci su od 1996. u Hrvatskoj podijeljeni u dvije zasebne nacionalne manjine, ali danas djeluju zajednički kroz udruge poput Savez Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj. Većinom se radi o doseljenicima s područja koja se danas nalaze u zapadnoj Ukrajini, koja je nekada bila u sastavu Austro-ugarske.

Većinu izbjeglica iz Ukrajine će apsorbirati Poljska, Rumunjska, Latvija, Slovačka i Češka. Velika je mogućnost da se dio zaputi i prema Njemačkoj. Ali Hrvatska može bez problema prihvatiti jedan dio izbjeglica. No vjerojatno će postojati dogovor na razini EU o kvotama za prihvat. Mađarska slanjem vojske na granicu s Ukrajinom pokazuje da nije spremna prihvatiti izbjeglice, ali i to bi se moglo promijeniti.

Po pitanju dužeg ostanka izbjeglica u Hrvatskoj, tj. naseljavanja Ukrajinaca, Hrvatska također ima kapacitete. Osim što već postoji povijesna zajednica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj koje mogu uvelike olakšati prilagodbu izbjeglica novoj državi, Hrvatska ima i demografski problem iseljavanja stanovništva. Nastanjivanjem Ukrajinaca bi se bar djelomično mogao nadoknaditi demografski deficit, toliko očit i dokazan zadnjim popisom stanovništva.

Tržište rada u Hrvatskoj također može apsorbirati dodatnu radnu snagu, do određene mjere. Građevinski sektor vapi za radnicima, kao i turistički. Poljoprivreda u Hrvatskoj je pala na niske grane i mlade sve manje zanima. Ukrajina je povijesno poznata kao žitnica Europe te jedan od većih izvoznika kukuruza, krumpira, pšenice i drugih kultura. Migranti iz Ukrajine bi mogli označiti preporod hrvatske poljoprivrede.

Još je prerano za znati prave razmjere izbjegličkog vala i tek trebaju početi pregovori na razini EU o prihvatu migranata. Hrvatska ipak može puno toga ponuditi Ukrajincima, kao i oni njoj.