BOLEST Donalda Trumpa stavlja američki izborni sustav pred povijesno iskušenje: što ako predsjednički kandidat jedne stranke premine uoči izbora? O tome se nagađa po društvenim mrežama i piše u medijima, tražio se odgovor na to pitanje i prije nego što je objavljeno da aktualni američki predsjednik i republikanski kandidat za novi mandat ima covid-19, nepredvidiv i opasan za osobe njegove dobi.

>> Trump ima koronu

Trump ima niz faktora koji povećavaju rizik od komplikacija - od dobi (74 godine), prekomjerne tjelesne težine i spola. Trumpov indeks tjelesne mase (BMI) iznosi 30, što ulazi u kliničku definiciju pretilosti. Postoji i jasna veza između starije dobi i vjerojatnosti hospitalizacije, a možda i smrtnog ishoda. Jedna meta-analiza koja je uzela u obzir više od 100 studija navodi kako jedan od 25 pacijenata u dobi 75 godina umre od covida-19.    

Odluka je u rukama političke stranke

U američkoj su povijesti predsjednici više puta umirali tijekom mandata, što prirodnom smrću, što u atentatima. U takvim je slučajevima postupak uhodan, dužnost preuzima potpredsjednik.

>> Mike Pence mogao bi privremeno postati predsjednik SAD-a. Evo kako

Eventualna smrt predsjedničkog kandidata bila bi novi ustavnopravni izazov. Njujorški konstitucionalist Richard Pildes smatra da je u takvim situacijama odluka u rukama političke stranke.

Premda njegovim riječima izgovorenim u američkim medijima, stranka bi odlučivala o novom kandidatu, a to ne bi morao biti Mike Pence, potpredsjednik i kandidat za novi mandat. Postupak izbora novog predsjedničkog kandidata mogao bi se zakomplicirati zbog različitih pravila u američkim saveznim državama što bi, na koncu, Kongresu dalo i mogućnost odgode izbora.

Sanja Barić: Nema jasnog i jedinstvenog pravila

I Sanja Barić, profesorica ustavnog prava, veli kako u slučaju smrti predsjedničkog kandidata, kandidat za potpredsjednika ne uskače automatski na njegovo mjesto, ali i ukazuje da "nema jasnog i jedinstvenog pravila na razini SAD-a o tome kako se kandidiraju kandidati, nego se radi o pravilima stranaka. U takvoj situaciji ima više problema".

"Tu se primjenjuju isključivo pravila političkih stranaka koje tijelo unutar njih može imenovati drugog kandidata, tko može zamijeniti uobičajenu konvenciju i ima li vremena da se održi taj izbor ili nema. Cijelo izborno zakonodavstvo je u nadležnosti država, ima ih i koje ne dopuštaju zamjenu kandidata prije izbora, pa bi se javilo i pitanje što bi rekao Vrhovni sud o situaciji u takvim državama. Vrlo vjerojatno bi omogućio da stranke imenuju novog kandidata bez obzira na to što neke države ne bi bile presretne. Vrhovni sud bi vjerojatno utvrdio da njihove zabrane nisu sukladne s Ustavom", tumači profesorica Barić.

"Nema propisanog pravila"

Profesorica Barić veli kako nije normirano ni što bi se dogodilo kada bi predsjednik umro između izbora elektora i njihova glasanja za predsjednika. "Nema propisanog pravila jesu li obvezni glasati za zamjenu osobe koja je umrla, dakle kandidata za potpredsjednika, ili nisu, jer to isto nigdje ne piše", navodi Barić.

Pitali smo je i za šansu da Kongres odgodi izbore.

"S obzirom na to da ništa nije zapisano, svaka je mogućnost koja ima veze s logikom zamisliva. Zamislivo je da Vrhovni sud nešto kaže hitno, zamislivo je da Kongres odgodi, ali ne možemo reći 'ovo rješenje je sigurno, to bi bilo tako, Ustav, zakoni ili dosadašnja praksa nalaže tako'. Samo možemo reći koje su vjerojatne situacije. To je sve nejasno", zaključuje Barić.