Istražili smo: Što će točno raditi Kukuriku koalicija, a što se nikako neće usuditi
Foto: Ronald Goršić, Vlado Kos, Tonći Plazibat, Duje Klarić, Denis Jerković, Srećko Niketić (Cropix), Arhiva
POKUŠALI smo analizirati što će točno nova Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem raditi u svom mandatu, barem u početku. No, u analizi Plana 21, kao i onog što su pojedini čelnici i članovi Koalicije govorili u predizbornoj kampanji kao i nakon izborne noći uočljive su velike razlike u stavovima pojedinih članova stranke ili samih stranaka koje su članovi Koalicije.
Isto tako analizirajući izjave vladajućih pokušali smo dati odgovore na što su točno mislili da neće biti "bolnih rezova" nego samo "rezova", tko ide u stečaj a tko će biti zaštićen, tko sigurno ide na Zavod za zapošljavanje, a tko sigurno neće? Jasno je i kako će Kukuriku koalicija nastaviti i dobar dio HDZ politike pa nam prijeti i dalje povećanje državnog aparata pod geslom "ulaze samo sposobni".
Saznali smo iz analize kako će se kod mirovina priznati dosadašnje stanje, a uvest će se "penali" za nove umirovljenike. O novom teritorijalnom ustroju s ukidanjem županija bez obzira na Plan 21 neće biti ništa, kao ni od revizije ugovora s Vatikanom. Kukuriku će zadovoljiti formu i objaviti "registar branitelja" no to ne znači i konačni obračun s "lažnim braniteljima".
Sa Čačićem u Vladi, za kojeg se zna da tvrtke koje se vežu uz njegovo ime imaju problema s neisplatom plaća bit će se teško uhvatiti u koštac s tim fenomenom. Umjesto provedbe postojećih zakona, zagovaraju "radničke sudove". Kod obrazovanja posebice akademskog jasna je jedna stvar. Rat između dijela akademske zajednice te studenata nastavit će se i prema novoj Vladi.
Primarno u gospodarskoj politici vladajuće Kukuriku koalicije bit će rješavanje gorućeg problema nelikvidnosti. Naime, vladajući smatraju kako rast nelikvidnosti u sustavu na gotovo 40 milijardi kuna predstavlja najveće ograničenje gospodarskog oporavka. Tijekom kampanje čuli smo dvojaka tumačenja na koji će se način riješiti problem nelikvidnosti. U programskom dijelu, tzv. Planu 21 kaže se kako bi javni sektor trebao pravodobno podmirivati obveze prema partnerima. U slučajevima gdje je vjerovnik mora se uključiti u rješavanje problema pa čak i ulaskom u vlasničku strukturu poduzeća-dužnika. Najavljuju se i novi zakoni kojima će se regulirati plaćanje. No najbitniji dio programskog plana rješavanja nelikvidnosti su - stečajevi. No, zanimljivo je kako se uporno izbjegava riječ - rez, pogotovo "radikalan rez".
"Opredijelili smo se za strategiju postupne stabilizacije bez radikalnih rezova i u srednjem roku", kažu u Kukuriku koaliciji. No znakovito je kako se Kukuriku u svojim programskim rješenjima nelikvidnosti poziva na Račanovu vladu do 2000. godine koja je prvo rješavala tada gorući problem nelikvidnosti. Što to znači?
Pa Račanova Vlada naslijeđenu je nelikvidnost rješavala na način da je sklopljen sporazum s MMF-om, a izravna posljedica bila je smanjenje socijalnih prava, a mnoga poduzeća završila su u stečaju. Nezaposlenost je 2002. iznosila 14,8 posto, međutim, nelikvidnost je suzbijena, a gospodarski rast dvije godine kasnije 2002. godine iznosio je 5,6 posto.
Ako pitate Slavka Linića gospodarskog stratega SDP-a situacija je prilično jasna; "Ako želimo riješiti problem nelikvidnosti, to znači da 20 do 30 tisuća tvrtki treba otići u stečaj. Bit će to čišćenje, brzo i efikasno, ali bitno je spasiti radna mjesta i efikasnost rada", rekao je Linić.
S druge strane u HNS-u, smatraju kako je nelikvidnost moguće rješavati zajedničkim mjerama monetarne i fiskalne vlasti.
"HNB bi trebao otpustiti 6-7 milijardi kuna kunskih likvidnih sredstava, ali ne više putem banaka bez ikakve kontrole, kako se to radilo. Instrumenti koje možemo koristiti u takvom otpuštanju novčane mase jesu HBOR i ciljano kreditiranje preko komercijalnih banaka, s potpunom kontrolom plasmana sredstava“, kaže pak HNS-ov strateg Dragan Kovačević.
U programskim smjernicama tzv. novo zapošljavanje temeljni je stup gospodarske platforme. Plan 21. Kukuriku koalicije podrazumijeva paket mjera kojima bi se potaknulo zapošljavanje. Riječ je o: izravnim subvencijama i potporama za novo zapošljavanje, privremeno oslobađanja od doprinosa novozaposlenih te potpora za izobrazbu i samozapošljavanje. Glavna mjera u tom planu je privremeno oslobađanje plaćanja doprinosa za svakoga novoga zaposlenoga, no za sada se ne zna o kojim se rokovima govori.
Sasvim je sigurno kako Vlada Zorana Milanovića problem nezaposlenosti pokušati prebaciti na mirovinski sustav odnosno prijevremenim umirovljenima. Štoviše upravo to pokušat će se izbjeći.
Ne manje je bitno kako će nova Vlada produžiti vrijeme primanja naknade za nezaposlene ali samo za slučajeve odnosno posebne skupine nezaposlenih, koji su bez radnog mjesta ostali ne svojom voljom i pod direktnim utjecajem krize. Također, za nezaposlene se sprema niz tečajeva i program prekvalifikacija.
Zvuči nestvarno, ali Milanovićeva Vlada za sada ima tendenciju povećanja birokratskog aparata kroz reformu javne uprave odnosno reforma državnih službenika.
"To uključuje i zapošljavanje mladih kadrova s potrebnim novim kompetencijama za djelovanje u uvjetima članstva u Europskoj uniji, te stalno obrazovanje i dokvalifikaciju postojećih kadrova, uz veću fluktuaciju kadrova", stoji u Programu Kukuriku koalicije. Slično govori i sam Milanović najavljujući nova zapošljavanja u državnom aparatu.
"Bit će racionalan pristup zapošljavanja u javnoj upravi po principu ako dvoje odu jedan dolazi, no to neće imati trenutačni učinak. Značajnija otpuštanja u državnoj upravi bi povećalo recesiju.", rekao je Milanović nakon što je postalo jasno da je izborni pobjednik.
Iako su prije dvije godine najavljivali da u državnom i javnoj upravi rade prekobrojni, iako je Slavko Linić najavljivao i do 20 tisuća otpuštanja, kada je postalo jasno da će osvojiti vlast takva razmišljanja su nestala.
Kukuriku koalicija u svojim programskim određenjima navodi kako će napraviti sve što se može kako se broj umirovljenika ne bi povećavao, a za trenutno korisnike mirovinskog sustava kažu da će se "postupno povećavati udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći". Posljednjih godina što se mirovinskog sustava tiče razvidno je kako se i promijenio stav jučerašnje oporbe a današnje vlasti. Iako su najavili kako nije pravedno smanjivati radni staž ženama, te kako će smanjiti "penaliziranje" za prijevremeni odlazak u mirovinu od toga se odustalo.
Naime, nova Vlada smatra kako penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu je zapravo i stimulacija što dužeg ostanka u svijetu rada.
"U programu Koalicije naznačen je čitav niz mjera koje će oživiti tržište rada, olakšati zapošljivost sada teže zapošljivim skupinama (mladima, starijima i osobito ženama iznad 45 godina života). Predložiti ćemo nagrađivanje tzv. punih starosnih mirovina (sa 40 godina mirovinskog staža, pa i više), te preispitati mogućnost da u duhu trodijelnog mirovinskog sustava omogućimo ostvarivanje prava na starosnu mirovinu na temelju dugotrajnog mirovinskog staža bez obzira na navršene godine života", najavljuju iz Kukuriku koalicije, no zanimljivo je da je već sada jasno kako neće dirati u sustav povlaštenih mirovina.
Naime, postoji čak 13 kategorija korisnika mirovina koji mirovinu primaju po posebnim propisima odnosno imaju tzv "povlaštene mirovine". Među njima nalazi se i 540 bivših pripadnika Sabora koji primaju posebnu mirovinu.
"Dosadašnjim korisnicima mirovina koji su svoju mirovinu stekli po posebnim propisima, mirovine će, kao stečeno pravo, ostati iste", stav je Kukuriku koalicije u kojem se dodaje kako su bi bilo kakvo prekrajanje prethodno dobivenog statusa bilo "protivno Ustavu".
"Rješenje vidimo u tome da se donese propis po kojem bi se svakom umirovljeniku mirovina izračunavala temeljem općeg propisa o mirovinskom osiguranju, što znači da bi ovisila o godinama radnog staža i uplatama u mirovinski fond, a da se određenim grupacijama umirovljenika eventualno isplaćuje i dodatak na mirovinu. Taj dodatak ne bi bio trošak HZMO-a, nego bi se isplaćivao na teret Državnog proračuna", najavljuju iz Kukuriku koalicije.
Sam Zoran Milanović sa stažem od dva dana kao izborni pobjednik više je puta naglasio kako u mirovine neće dirati.
"Oni ne mogu primati manje od toga što imaju, jer neće imati od čega živjeti", rekao je o mirovinama Milanović.
Nakon odlaska Ive Sanadera, Jadranka Kosor najavila je ukidanje općina te drugačiji teritorijalni ustroj, odnosno drugačije županije, kako bi se smanjio državni aparat. No od toga se brzo odustalo nakon stranačkih pritisaka s obzirom na činjenicu da je veliki broj stranačkih pripadnika uhljebljen upravo po županijama i općinama. Koliko god ih bilo.
Kukuriku koalicija nema namjeru mijenjati broj županija, no najavljuju regije po sistemu udruženih županija.
"Naš plan je definirati pet regija i stimulirati udruživanje zajedničkih funkcija županija. Ali građani moraju znati što plaćaju i biti spremni to platiti. Naš plan je decentralizirati zemlju, a to znači više ovlasti, više novaca, ali i više odgovornosti za lokalnu samoupravu", kažu u Kukuriku koaliciji.
Umjesto odluke na Vladi ili Saboru što s Općinama koje nemaju dovoljno prihoda da plate svoje načelnike i ostale zaposlenike ta odluka bit će dana upravo njima.
"Takve Općine imat će dvije mogućnosti; ili predložiti osobama koje ih vode da to čine na volonterskoj bazi ili pitati svoje stanovnike žele li da se njihova jedinica udruži s jednom ili više drugih jedinica lokalne samouprave kako bi se povećali prihodi", smatraju u Kukuriku koaliciji, sam Milanović tvrdi kako je Hrvatskoj potrebna decentralizacija ali ne i fragmentacija.
"Možda 10 posto općina nema smisla, ostali imaju smisla", procjena je budućeg premijera Milanovića koji je najavio da se planira oduzeti ovlasti dodjele državnog zemljišta lokalnoj samoupravi, a kontrolu nad time kome ide poljoprivredno zemljište vratit će državi.
U vrijeme predizborne kampanje 2007. godine Zoran Milanović i njegov SDP rasipao je glasove u debatama o vjeronauku u školama. Na toj tezi Ivo Sanader i Jadranka Kosor plašili su Hrvatsku "crvenom opasnosti". No, iako u ovoj kampanji Kukuriku koalicija nije otvarala pitanje vjeronauka, a razvidno je kako danas drugačije o tome razmišljaju. Točnije rečeno: izbacivanje vjeronauka iz škola - nema šanse.
"Ponuda vjeronauka u školama je hrvatska obaveza koja slijedi iz međunarodnog ugovora između Hrvatske i Vatikana, potpisanog u devedesetima. Škole će, u vrijeme vjeronauka, ako nije zadnji sat, za učenike koji ga ne pohađaju organizirati alternativne aktivnosti – bilo neki oblik nastave, rješavanja domaćih zadaća, sportske aktivnosti. Ostatak školskog programa temeljen je na znanstvenim istinama", kažu iz Kukuriku koalicije.
Isto tako, zanimljivo je naglasiti kako u Kukuriku koaliciji ne razmišljaju o bilo kakvoj reviziji ugovora s Vatikanom. Štoviše, Plan 21 ne spominje nikakvu reviziju financiranja vjerskih zajednica iz državnog proračuna.
No, iako u programskim usmjerenjima Kukuriku koalicije jasno stoji kako se u Crkvu neće dirati, razvidan je drugačiji stav među članovima stranaka. Primjerice iz HNS-a uopće ne vide problem da se vjeronauk - izbaci.
"Vjeronauk je u školama izazvao stotinu problema zbog čega bi za sve bilo puno pametnije da se predaje u Crkvi", smatra Vesna Pusić iz HNS-a dok se u SDP-u s time ne slažu. Tako je Gvozden Flego objašnjavao biračima kako vjeronauk ostaje, ali kao izborni predmet.
"Vjeronauk je jedini neznanstveni predmet u školi, ne smije biti obvezan te da ga u osnovnoj školi treba svesti na izborni predmet i ponuditi alternativne aktivnosti u isto vrijeme", govorio je Flego. No da će biti problema oko ovog pitanja kao i odnosa prema Crkvi koja je godinama izdašno sponzorirana iz državnog proračuna sasvim je jasno. U IDS-u smatraju kako to pitanje svakako treba otvoriti.
"Tamo je pojedinim crkvenim poglavarima novac miliji i od dragog Boga", zavapio je u jednom trenutku Damir Kajin iz IDS jasno dajući do znanja što misli u ugovoru Vatikana i Hrvatske.
Problem velikog broja branitelja, koji ne odgovara stvarnoj slici, problem je koji je godinama stvarao HDZ. Prenapuhani broj otvorio je pitanje objave registra hrvatskih branitelja kako bi se utvrdilo tko sve ima pravo na status a samim tim i na povlastice.
Ono što je bitno reći je činjenica će Kukuriku u novoj Vladi, barem su tako najavljivali, ostaviti ministarstvo branitelja. Upravo će to ministarstvo bit će zaduženo za konkretnu realizaciju političkih smjernica politike SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a za hrvatske branitelje. Najznačajnije je kako Kukuriku koalicija ne vidi nikakav politički problem odnosno politički razlog koji bi ih spriječio u objavi registra hrvatskih branitelja.
"Program politike za hrvatske branitelja sadrži i konkretne mjere za konačno utvrđivanje statusa istinskih branitelja. Naša koalicija ne vidi političke razloge koji bi sprječavali objavu registra branitelja. Ministarstvo branitelja u svom redovnom radu odredit će način objave registra branitelja", najavljuju iz Kukuriku koalicije.
No, iako je razvidno kako će Kukuriku koalicija sasvim sigurno objaviti registar branitelja, to nikako ne znači i konačni obračun s onim lažnim.
"Nije nam namjera provesti opću reviziju braniteljskih statusa, nego jasno razgraničiti kategorije branitelja – utvrditi koji su branitelji bili dragovoljci, a koji su u domovinskome ratu sudjelovali po pozivu državnih tijela", najavili su iz Kukuriku koalicije dodajući da će razdvojiti borbeni od neborbenog sektora branitelja.
"Ukupni broj branitelja navedenih u registru ne znači da svi oni danas ostvaruju neka posebna mirovinska ili druga prava. Daleko najveći broj branitelja uključen je u svijet rada i oni jednako dijele sve gospodarske teškoće i očekujemo da će jednako pridonositi ukupnom društvenome poticanju vrijednosti rada", kažu predstavnici nove političke vlasti . Najavljuju kako neće smanjivati postojeća mirovinska i invalidska prava istinskih branitelja jer je dužnost svake države osigurati posebni sustav pokrivanja potreba i rješavanja problema dijela populacije zaslužne za obranu domovine u vremenima rata i agresije.
Kako su najavili posao i zadatak novog Ministarstva branitelja i drugih državnih institucija bit će pozorno razmotriti svako saznanje koje budu imali o pojedinačnim slučajevima zloporabe braniteljskoga statusa, odnosno prava iz rada i mirovinskoga sustava.
Kada se govori o hrvatskom radniku tada postoje tri osnovna problema. Prvi je neisplata plaća, drugi je premali iznos minimalne plaće a treći je "isplata na ruke" čime se nanosi izravna šteta radniku odnosno njegovim zdravstvenim i mirovinskim pravima. Što će napraviti Kukuriku koalicija?
Što se tiče neisplata plaća i Kukuriku koalicija zalaže se da to bude sankcionirano "na primjeren način", no Plan 21 ne navodi "točno koji". Prije godinu dana "kukurikavci" su se u Saboru zalagali da neisplata bude kazneno djelo.
No, Plan 21 ne navodi se točno na koji način sankcionirati takvi poslodavci iz čega se da zaključiti kako se u kampanji nije htjelo dodatno razjariti sindikate (oni su da se neisplata plaća tretira kao kazneno djelo) i poslodavce ( sankcije da, ali ne kaznena
odgovornost). Važno je naglasiti kako u ovom slučaju Kukuriku ima na umu i posebne sudove za radnička prava.
"U sređivanju stanja veliku će ulogu imati kvalitetno zakonodavstvo, ali i inspekcija rada te radni sudovi koje planiramo osnovati", najavljuju iz Kukuriku koalicije. No važno je naglasiti kako ove dvije najave nisu novina jer zahvaljujući članku 114. Kaznenoga zakona neisplata jest kazneno djelo, no problem je provedbe. Isto tako ne treba isključiti iz vida kako se dio problema zove i Radimir Čačić te tvrtke koje se vežu uz njegovo ime, kada se govori o neisplati plaća.
Isto tako budućim vladarima Markova trga jasno je da je Hrvatskoj minimalna plaća 2 814 kuna, zapravo nedostatna za život "dostojan čovjek", no konstantno se izbjegava odgovor na pitanje o povećanju minimalca.
"Bilo bi neodgovorno u ovom trenutku licitirati točnim iznosima. Pošteno je reći kako zakonom zajamčeni iznos mora biti takav da omogućuje dostojanstven život, a ne životarenje", kažu oprezno iz Kukuriku koalicije.
"Za problem minimalne plaće potrebna je visoka razina društvenog konsenzusa", bio je "jasan" Milanović tijekom kampanje.
"Bit će privatizacije, ali ne i rasprodaje. Hrvatska će država ostati vlasnik strateških državnih resursa i poduzeća, a u privatizaciju ili djelomičnu privatizaciju ići će samo one tvrtke koje zaista ne predstavljaju državni interes", plan je Kukuriku koalicije o kojeg je bilo dosta polemika. Naime, za sada se nova vlast nije točno određivala o kojim se točno tvrtkama govori a koje bi trebale biti privatizirane. Primjerice uopćeno se govorilo kako se privatizacija neće odnositi na prirodne resurse.
Kukurikavci su više puta naglasili kako se privatizacija neće odnositi na šume i energetske tvrtke koje su u vlasništvu države, što pak ne znači da neće otvoriti te sektore za privatni kapital, ponajprije u obnovljive izvore energije.
"Kukuriku koalicija ne planira prodaju HEP-a, ali planira izdvojiti prijenos i distribuciju iz HEP-a u tvrtku u 100 postotnom vlasništvu države bez mogućnosti privatizacije jer se ovdje radi o 'prirodnom' državnom monopolu. Što se pak tiče brodogradilišta, preuzete obveze u pregovorima s EU su temelj za postupanje. To znači restrukturiranje kako bi brodogradilišta opstala bez korištenja klasičnih državnih subvencija koje se kose s pravilima zaštite tržišnog natjecanja",mišljenja su u Kukuriku koaliciji kojima je jasno da je situacija dovoljno ozbiljna posebno s obzirom da i pokušaji da se problem rješava kroz privatizaciju izgleda propadaju.
U predizbornoj kampanji moglo se čuti kako bi i Hrvatske željeznice mogle biti djelomično privatizirane dok je s druge strane Radimir Čačić najavio koncesiju na autoceste.
No posebno će biti zanimljivo što će Kukuriku napraviti vezano za Inu kada se već sada zna da će to biti "resor" Slavka Linića.
"Nejasna su upravljačka prava, jer MOL bez potrebnog većinskog vlasništva ima većinska upravljačka prava. Vratiti model na staro je gotovo nemoguće, ali država, odnosno Vlada kao zainteresirani partner i suvlasnik u Ini mora napraviti sve da kompanija što bolje radi i što više investira u Hrvatsku", službeni je stav Kukuriku koalicije dok Linić kaže kako državnih 44 posto u Ini i više nego dovoljno da se zadrži utjecaj.
"Naši članovi uprave više ne mogu biti fikusi. Pokazat ćemo zube Mađarima, kao i svima drugima kojima treba, ali ćemo isto tako i pružiti ruku suradnje svakome tko bude korektan i tko bude osiguravao radna mjesta", rekao je po pitanju Ine Slavko Linić uporan u traženju da se dovrši modernizacija Rafinerije Rijeka, ali i Siska.
Također po pitanju brodogradnje bitan je stav Linića kao bitnog gospodarskog stratega u novoj Vladi. On je već najavio da će nova vlast mijenjati vodeće kadrove i u brodogradilištima, i u Luci Rijeka, i u Lučkoj upravi, jer svi su se pokazali ispod očekivanja. Prema Liniću veliki dio problema oko brodogradnje nalazi se u ljudima za što je kriva - ostavština socijalizma.
"Te sustave vode uspavani ljudi, to je socijalizam. Ti ljudi će morati odgovarati. Očekujte promjene", poručio je Linić.
Valja istaknuti kako je Kukuriku koalicija u "Planu 21" žestoko kritizirala HDZ-ovu znanstveno-obrazovnu politiku kao nepostojeću, neurednu i kaotičnu. No valja reći da ni jedna od mjera koju sami predlažu niti je nova, niti uvodi veći red, niti je sistemska niti na koncu sprječava kaos. Kada Kukuriku govori o financiranju sveučilišta oni zapravo rade upravo ono što je prigovorala akademska zajednica odnosno kada govore o programskim ugovorima, znanstvenoj piramidi i autonomiji fakulteta. Isto tako u posljednje vrijeme bili smo svjedoci borbe većeg dijela akademske zajednice za koja je forsirala autonomiju te se protivila zadiranju u autonomiju. Kukuriku će to nastaviti jer kada u svom programu kažu da se zalažu za veću transparentnost financija to je nemoguće izvršiti bez rušenja same autonomije znanstvenonastavnih institucija. Stoga je za očekivati kako će se nastaviti sukobi akademske zajednice s ovom novom Vladom bez obzira što je ona "lijeva".
O jednostavnom riješenju da se akademske institucije obvežu na javno objavljivanje redovnih polugodišnjih ili godišnjih financijskih izvještaja za sada nije bilo spomena, niti smo to mogli čuti.
"Otpast će oni koji nemaju sposobnosti za studij, a oni koji se malko 'poskliznu' i ne polože godinu, moći će nastaviti studij uz financijsku participaciju", stav je Kukuriku koalicije oko pitanja besplatnog akademskog obrazovanja. Čelnici Kukuriku koalicije objašnjavaju kako besplatnog obrazovanja ima, ali za redovne studente koji na vrijeme ispunjavaju svoje studentske obaveze.
No, postoje i izuzeci s obzirom da se u Planu 21 navodi:
"Financijski potrebitima, a redovitim i uspješnim učenicima i studentima osigurat ćemo financijsku potporu za školovanje, posebice u vrijeme gospodarske krize. Posebnu skrb i naročitu pozornost zavređuju učenici s invaliditetom, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ali i najdarovitiji učenici i studenti".
Valja naglasiti kako je Kukuriku koalicija, kada se otvorilo pitanje besplatnog akademskog obrazovanja stajala vrlo kratko na strani pokreta koji je promovirao besplatno obrazovanje za sve kao i jednakost svih kod obrazovanja. No, SDP-ov stručnjak za visoko obrazovanje Gvozden Flego godinu dana prije objave Plana 21. najavio je kako će se to pitanje rješavati u dogovoru s akademskom zajednicom, odnosno u pregovorima s profesorima i studentima. No, to se nije dogodilo.
Kukuriku koalicija zapravo će nastaviti istu onu politiku koju je prema obrazovanju imao i HDZ. S tim će naslijediti i sve one njihove probleme iako se radi o "lijevoj Vladi". A zašto je to apsurd?
Isto tako postoji korelacija između dužine studiranja i upravo tih elemenata. Duže studiraju oni studenti koji moraju raditi za vrijeme studija i koji su siromašniji. Svi kriteriji izvrsnosti kažnjavaju upravo njih, a omogućavaju i potiču lijenost onih koji si mogu dopustiti da plaćaju i duže studiraju. Izvrsnost je izrazito licemjerna i antisocijalna mjera koja pogađa one studenta kojima je potpuno javno financirano obrazovanje najpotrebnije. Upravo je tu socijalna politika, prije svega SDP-a kao stožerne stranke - najtanja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google