KAO I NAŠI životi, tržišta također prolaze kroz uspone i padove. Dobra je vijest za investitore da su usponi često mnogo veći od padova. Pokušajmo staviti recesiju u određenu perspektivu, piše Visual Capitalist. Ove informacije Capital Groupa prikazuju učestalost ekonomskih ekspanzija i recesija u modernoj američkoj povijesti, istovremeno pokazujući njihov tipičan utjecaj.

Što je recesija?

Nisu sve recesije iste. Neke mogu potrajati dugo, dok su druge kratke. Neke stvaraju dugotrajne učinke, dok se druge brzo zaboravljaju. Neke pogađaju cijela gospodarstva, dok su neke usmjerenije i pogađaju samo određene sektore gospodarstva.

Prema američkom Nacionalnom uredu za ekonomska istraživanja, recesija se može opisati kao značajan pad ekonomske aktivnosti tijekom duljeg vremenskog razdoblja, obično nekoliko mjeseci. U prosječnoj recesiji ne smanjuje se samo bruto domaći proizvod (BDP) nego i prihodi, zaposlenost, industrijska proizvodnja i maloprodaja. Ekonomisti općenito smatraju da je recesija pad BDP-a u dva uzastopna kvartala.

Općeniti ekonomski model recesije kaže da kad nezaposlenost raste, potrošači radije štede nego troše. To stvara pritisak na poduzeća koja ovise o dohotku potrošača. Zbog toga pada dohodak kompanija te padaju cijene dionica, što može dovesti do negativnog gospodarskog ciklusa i negativnih očekivanja povrata.

Tijekom ekonomskog oporavka i ekspanzije događa se upravo suprotno. Porast zaposlenosti potiče potrošnju građana, što povećava korporativne profite i prinose na burzi.

Koliko traju recesije?

Recesije obično ne traju dugo. Prema analizi 10 ciklusa od 1950. godine, prosječno trajanje recesije je 11 mjeseci, iako je tijekom razdoblja analize bilo recesija koje su trajale 18 i osam mjeseci. Gubitak radnih mjesta i zatvaranja poslovanja kratkoročno su dramatični, iako su kapitalne investicije na burzama obično prolazile bolje. Kroz povijest ekonomije, recesije su relativno mali posrtaji.

Prosječno trajanje razdoblja ekspanzije od 1950. godine je 67 mjeseci, tijekom kojih je BDP prosječno rastao 24,3 posto, prosječan prinos indeksa S&P 500 bio je 117 posto i otvarao je prosječno 12 milijuna novih radnih mjesta. S druge strane, za vrijeme prosječne recesije pad BDP-a iznosi 1,8 posto, prinosi indeksa S&P 500 su tri posto i nestaje prosječno 1,9 milijuna radnih mjesta. Tijekom posljednjih 65 godina SAD je službeno bio u recesiji manje od 15 posto svih mjeseci. I ukupni ekonomski učinak većine recesija je relativno malen. Zapravo, prinosi na burzama mogu biti i pozitivni jer se najveći porast cijena dionica često događa u posljednjim fazama recesije.

Pokazatelji recesije

Bez obzira jeste li investitor ili ne, mudro je obratiti pažnju na potencijalne recesije i pripremiti se u skladu s tim. Postoji nekoliko pokazatelja koje građani mogu pratiti kako bi predvidjeli potencijalnu recesiju:

1. Obrnuti prinosi

Prinosi na kratkoročne investicije rastu iznad prinosa na dugoročne investicije. To se događa kad US Fed previše podigne kratkoročne kamatne stope ili investitori potraže dugoročne obveznice nauštrb rizičnijih plasmana. Obrnuti prinosi uoči recesija prosječno traju 15,7 mjeseci.

2. Korporativni profiti

Kad profiti padaju, poduzeća režu investicije, broj zaposlenih i plaće. Prosječno trajanje prije recesije: 26,2 mjeseca.

3. Nezaposlenost

Kad nezaposlenost raste, građani smanjuju potrošnju. Prosječno trajanje prije recesije: 6,1 mjesec.

4. Izgradnja novih kućanstava

Kad su ekonomske prognoze loše, građevinari često reduciraju projekte izgradnje domova. Prosječno trajanje prije recesije: 5,3 mjeseca.

5. Vodeći ekonomski indeksi

Mješavina više vodećih ekonomskih indikatora daje širu sliku američke ekonomije. Prosječan pad uoči recesije: 4,1 mjesec.

Ovo nije čarobni recept za predviđanje svakog ekonomskog pada, ali pomaže pojedincima da sagledaju vremensku prognozu. Hoće li oluja uopće doći i gdje će pogoditi, drugo je pitanje.