KORONAVIRUS

Što je smrtonosnije, koronavirus ili gripa?

Što je smrtonosnije, koronavirus ili gripa?
Foto: Johns Hopkins/EPA/123RF/YouTube

DOK mediji širom svijeta pozorno prate širenje epidemije novog koronavirusa, u jeku je sezona jedne druge ozbiljne virusne bolesti - sezonske gripe.

Do subote ujutro u 29 zemalja svijeta potvrđeno je da je od koronavirusa oboljelo 34.945 ljudi, a 725 je umrlo, od čega velika većina u Kini.

Istovremeno je od sezonske gripe samo u SAD-u ove godine oboljelo oko 19 milijuna ljudi, 180.000 je hospitalizirano, a oko 10.000 je umrlo. U malenoj Hrvatskoj od gripe je dosad oboljelo oko 11.000 ljudi, a dojavljeno je da je 19 umrlo; devet je potvrđeno. Pritom se ova sezona smatra slabijom od prijašnjih šest.

Unatoč ovim drastičnim razlikama u brojkama, oko novog koronavirusa diže se poprilična uzbuna, a oko gripe ne. Na svaku sumnju na koronavirus uvode se karantene, ljudima se mjere temperature, rade se analize na virus, prate se njihovi kontakti i sl. Gripa s druge strane prolazi uz mnogo manje uzbuna.

Zašto je to tako?

O gripi znamo gotovo sve, o koronavirusu vrlo malo

Jedan od glavnih razloga za strah i oprez je to što o koronavirusu znamo relativno malo, a o sezonskoj gripi jako puno. Koronavirus je nov, prvi put je zabilježen krajem 2019., tako da njegova svojstva istražujemo tek malo više od mjesec dana. Ipak, nije da ne znamo ništa, jer mnoge stvari možemo pretpostaviti na temelju stečenih znanja o sličnim koronavirusima.

S druge strane, virusi sezonske gripe cirkuliraju već desetljećima (iako stalno mutiraju) pa o njima znamo gotovo sve što je važno. Znamo kako se prenose, koliko preživljavaju izvan tijela, koliko dugo preživljavaju na raznim površinama, koliko često i kod koga uzrokuju teške komplikacije, možemo prilično dobro procijeniti broj ljudi koji će se zaraziti u nekoj populaciji, koliko smrti će uzrokovati, kada će sezona početi, a kada završiti itd.

Za 2019-nCoV nemamo cjepiva, za gripu imamo

Drugi važan razlog za strah je to što za 2019-nCoV još nemamo razvijena cjepiva ni antivirusne lijekove, niti su ljudi na njega razvili prirodan imunitet.

Za sezonsku gripu svake se godine razvija novo cjepivo koje sadrži sve glavne sojeve koji te sezone dominiraju, a ljudi također prebolijevanjem već godinama razvijaju određeni imunitet na viruse gripe.

Ako sve to uzmemo u obzir, jasno je da je prilično nezahvalno uspoređivati ova dva virusa. No, unatoč tome pokušat ćemo usporediti ono što o njima znamo.

Sezonska gripa kreće od milijuna ljudi, a 2019-nCoV praktički od jednog

Na samom početku važno je istaknuti da je uspoređivanje brojki oboljelih od sezonske gripe i novog koronavirusa za sada kao uspoređivanje krušaka i jabuka. Sasvim je logično da su brojke za gripu neusporedivo veće. Naime, sezonsku gripu uzrokuju virusi koji su masovno prisutni u populaciji kod golemog broja ljudi i koji se iz godine u godinu, uz određene mutacije, samo prelijevaju s jedne hemisfere u drugu.

S druge strane, širenje novog koronavirusa krenulo je iz jednog žarišta (najvjerojatnije s tržnice u Wuhanu, mada ima i nekih drugih teza), praktički od nultog slučaja. Koronavirus, čak i kada bi bio zarazniji od gripe, nikako ne bi mogao zaraziti ni približno isti broj ljudi u kratkom vremenskom razdoblju od par mjeseci kao gripa jer su im startne pozicije na početku sezone bile neusporedive.

Zaraznost 2019-nCoV i gripe

Jedno od ključnih svojstava koje određuje koliko je neki virus opasan je njegova zaraznost. Ona je izražena brojem ljudi koje u prosjeku zarazi jedna bolesna osoba, a označava se znakom R0. Ako je R0 veći od 1, što znači da jedna bolesna osoba zarazi više od jedne zdrave osobe, virus će se širiti. Ako je R0 manji od jedan, bolest će se postupno prestati širiti.

R0 ovisi o brojnim čimbenicima, među ostalim o tome kako se sve virus prenosi, kakva mu je sposobnost opstanka izvan organizma domaćina, koliko daleko se širi kihanjem ili kašljanjem, može li osoba bez simptoma biti zarazna, koliko je vrijeme inkubacije virusa, koliko je otporan na vremenske uvjete itd.

R0 također ovisi o čimbenicima povezanim s populacijom u kojoj se širi, primjerice o koncentraciji ljudi, o njihovoj cirkulaciji i bliskosti kontakata, o procijepljenosti i prirodnom imunitetu, o higijenskim i prehrambenim navikama, o discipliniranosti u provođenju mjera prevencije, poput dezinfekcije i izolacije, o osjetljivosti virusa na klimatske uvjete itd.

Pritom treba imati na umu da R0 nije osobito pouzdan broj, da može jako varirati te da uglavnom ima tendenciju pada s vremenom. Jedan od važnih razloga pada je porast imuniteta kod ljudi koji su došli u kontakt s virusom ili su procijepljeni - drugim riječima rezervoar ljudi bez imuniteta s vremenom se smanjuje. Drugi razlog je razvoj kvalitetnijih mjera prevencije. Osim toga koronavirus bi s dolaskom toplijeg dijela godine u krajeve u kojima je prisutan mogao prirodno jenjati jer koronavirusi generalno vole hladnije vrijeme. Konačno, točnost broja R0 s vremenom će postajati sve veća kako ćemo imati veće brojeve koji će prirodno smanjiti utjecaj različitih vanjskih čimbenika.

Prema do sada dostupnim podacima Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je da je R0 novog koronavirusa u Kini negdje u rasponu između 1,4 i 2,5. Neke druge studije pokazale su da bi on mogao biti nešto viši.

R0 sezonske gripe uobičajeno se kreće oko 1,3, a najzarazniji je virus ospica čiji je R0 oko 15.

Opasnost novog koronavirusa je velika nepoznanica

Grafikon dolje dobro ilustrira u kojem se rasponu kreću naše procjene dva ključna svojstva 2019-nCoV. On pokazuje koliko su naše spoznaje o njemu još uvijek neprecizne - dok su drugi virusi označeni točkama jer za njih imamo prilično pouzdane informacije, 2019-nCoV je označen poprilično velikim pravokutnikom. Tako se, primjerice, iz grafikona može iščitati da bi on, prema dosadašnjim podacima, u najboljem slučaju mogao biti podjednako zarazan i podjednako smrtonosan kao sezonska gripa. U najgorem bi mogao biti značajno opasniji.

Načini prijenosa

Center for Disease Control and Prevention (CDC) piše da se novi koronavirus najvjerojatnije širi slično kao gripa i drugi koronavirusi, mada za to još nema nedvojbenih znanstvenih potvrda - kroz izravan kontakt s bolesnom osobom, kapljicama zrakom i preko kontaminiranih površina. Jedna novija studija pokazala je da bi se on također mogao širiti preko probavnog sustava, odnosno preko fekalija.

Pozitivno u ovoj priči je to što se koronavirusi generalno teže šire na velike udaljenosti jer su relativno veliki (promjer 2019-nCoV je oko 125 nanometara). Zbog toga se teže prenose u malenim kapljicama (manje virusa stane u malenu kapljicu), a to znači da kihanjem i kašljanjem uglavnom putuju na udaljenosti manje od metra. Takve veće kapljice u zraku u prosjeku mogu ostati desetak minuta.

Dimenzije virusa gripe kreću se uglavnom između 80 i 120 nm. To pak znači da ih više može stati u malenu kapljicu koja se kihanjem u finom spreju može prenijeti na udaljenosti od više metara.

Prema CDC-u koronavirusi generalno ne uspijevaju preživjeti dugo na površinama kao što to mogu virusi gripe. Oni uobičajeno na čvrstim površinama preživljavaju tek nekoliko sati, dok virusi gripe mogu i po nekoliko dana. Preživljavanje virusa na rukama generalno je značajno kraće, a na površinama kao što su tkanine još kraće - tek nekoliko desetaka minuta.

Pandemije gripe

Težina bolesti i smrtnost

Još jedno važno svojstvo koje određuje opasnost virusa je težina bolesti koje uzrokuje. Broj komplikacija i žrtava uglavnom je rezultat kombinacije težine bolesti koju virus uzrokuje i njegove zaraznosti. Primjerice, zbog izrazito velike zaraznosti ospice su vrlo opasna bolest, iako u velikom postotku prolaze s blagim simptomima (grafikon gore).

Koronavirus 2019-nCoV, poput gripe, potvrđeno može uzrokovati teške infekcije donjih dijelova dišnog sustava, a time i teške komplikacije kao što su virusni bronhitis, upala pluća pa i zatajenje bubrega i smrt. Štoviše, za sada se čini da koronavirus u većem postotku uzrokuje tešku kliničku sliku nego sezonska gripa.

Znanstvenici još uvijek pokušavaju preciznije utvrditi koliko često novi koronavirus uzrokuje teške simptome i smrt. Na temelju do sada dostupnih podataka i studija, smrtnost oboljelih kreće se oko 2%. Pritom treba znati da je to tzv. case fatality rate (CFR), što znači da se postotak dobiva na temelju potvrđenih podataka o broju oboljelih i mrtvih. Broj oboljelih koji nisu potvrđeni mogao bi biti mnogo veći. Naravno, isto vrijedi i za broj mrtvih, ali u nešto manjoj mjeri. Stručnjaci stoga ističu da je uobičajeno da podaci na početku praćenja epidemije novog virusa izgledaju statistički teži nego što stvarno jesu. S vremenom, kako se budu otkrivali veći brojevi blažih oboljenja, brojka koja predstavlja mortalitet mogla bi pasti.

Trenutno je u ovoj sezoni gripe u SAD-u oko 1% oboljelih hospitalizirano zbog težih simptoma. Mortalitet sezonske gripe (također CFR) obično je manji od 0,1%. Ove godine je oko 0,05%. Međutim, budući da gripa u sezoni zahvati vrlo veliki broj ljudi, ukupan broj žrtava u svijetu u jednoj godine kreće se negdje između 200.000 i 500.000. No to su brojke koje se ne temelje samo na potvrđenim slučajevima, već na procjenama povećanja smrtnosti od bolesti povezanih s gripom.

U slučaju sezonske gripe važno je i to što virusi koji je uzrokuju dosta brzo mutiraju tako da oni svako toliko mogu ponovno zaraziti čak i osobe koje su preživjele gripu.

Brzina mutacije, širenje bez simptoma

Virus opasnim čini i brzina kojom mutira. To neće biti toliko važno u prvom valu širenja koronavirusa iz Wuhana, no hoće ako postane sezonska bolest poput gripe ili prehlada. U početku se činilo da je virus dosta stabilan i da ne mutira puno. Međutim jedno novije istraživanje pokazalo je da je mutirao čak tijekom prijenosa među članovima jedne obitelji u pokrajini Guangdong. U biti to je očekivano za virus koji ima vrlo jednostavan genom sadržan u jednostrukoj molekuli RNK. Pritom treba imati na umu da neće svaka mutacija promijeniti svojstva virusa ni da će on s njom nužno postati opasniji. Prema spoznajama koje imamo, imunitet na koronaviruse uglavnom traje duže od imuniteta na gripu..

Drugo važno svojstvo virusa je asimptomatsko širenje. Ako osoba može zaraziti druge osobe čak i ako ne pokazuje simptome bolesti, njega je teže kontrolirati i on se lakše širi. Primjerice, zaustavljanje SARS-a olakšala je činjenica da se on nije širio asimptomatski. Prema jednoj studiji objavljenoj u časopisu New England Journal of Medicine novi koronavirus se može širiti asimptomatski. Studija se temeljila na iskazima ljudi u jednoj kompaniji u Njemačkoj koje je inficirala njihova suradnica iz Kine tijekom posjeta Muenchenu. Međutim, kasnija, podrobnija istraga pokazala je da je oboljela žena ipak imala neke blaže simptome poput grlobolje, glavobolje i povišene temperature. No, kineski znanstvenici koji rade na terenu tvrde da za njih uopće nema sumnje da se koronavirus širi asimptomatski.

Vrijeme inkubacije

Relativno dugo vrijeme inkubacije 2019-nCoV, koje se kreće od par dana do dva tjedna, otežava praćenje ljudi s kojima je oboljela osoba mogla doći u kontakt što pak otežava kontrolu širenja i pravovremenu izolaciju oboljelih.

Kod sezonske gripe oko 50% oboljelih neće pokazivati simptome. Oni mogu zaraziti druge, međutim, nešto manje učinkovito od osoba koje pokazuju simptome. Vrijeme inkubacije kod gripe kreće se između jednog i četiri dana, a u prosjeku oko 2 dana. To znači da se širenje infekcije i pravovremeno poduzimanje mjera može lakše osigurati nego u slučaju koronavirusa.

U svakom slučaju prave razine opasnosti novog koronavirusa postat će jasnije kroz koju godinu kada ga dobro istražimo. Tada će biti mnogo lakše uspoređivati ga s gripom. Ako ga pak nekim slučajem uspijemo zaustaviti, što je malo vjerojatno, onda uspoređivanje neće imati smisla.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara