DANAS se povodom smrti Olivera Dragojevića obilježava Dan nacionalne sućuti. Prvi je to put u hrvatskoj povijesti da se to dogodilo. Do sada se, desetak puta do sada, u Hrvatskoj proglašavao Dan žalosti, a što je hrvatskoj javnosti puno poznatiji pojam od Dana sućuti.

No postoje neke razlike.

Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem državne zastave na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i jedinice lokalne i područne samouprave te na zgradama u kojima su poslovni prostori istih.

Ono što je još važnije, ne održavaju se zabavne priredbe i otkazuju se ranije najavljeni događaji. Posljednji Dan žalosti Hrvatska je proglasila u ožujku 2016. godine, nakon terorističkog napada u Bruxellesu. Trodnevni dani žalosti bili su proglašeni nakon smrti Tuđmana i pape Ivana Pavla II., a smrt Gojka Šuška, Borisa Šprema, željeznička nesreća u Rudinama 2009. godine, rušenje aviona s poljskim predsjednikom i napad u Parizu također su bili proglašeni danima žalosti.

Jedna bitna razlika

Smrt Olivera Dragojevića je prvi slučaj da se proglasio Dan nacionalne sućuti. On je prilično sličan Danu žalosti, ali ima jednu bitnu razliku. Dan nacionalne sućuti, za razliku od Dana žalosti, ne podrazumijeva otkazivanje ranije planiranih priredbi. Oliver je ipak prije svega bio pjevač i bilo bi neprimjereno otkazivati glazbena i slična događanja.

"Dan nacionalne sućuti obilježit će se isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost", objavili su jučer iz vlade.