Što je uzrok smrtonosnog toplinskog vala koji je poharao Zemlju?

Što je uzrok smrtonosnog toplinskog vala koji je poharao Zemlju?
Foto: University of Maine

SJEVERNU hemisferu od Alžira do Arktika te od Kanade do Japana ovo je ljeto zahvatio snažan toplinski val koji je prošli tjedan samo u Švedskoj pokrenuo 50-ak šumskih požara, a širom svijeta je odnio na stotine života.

Grčki mediji u utorak su objavili da je u požarima epskih razmjera, koji su zbog velikih vrućina i suše buknuli nedaleko od Atene, poginulo više od 70 ljudi, dok ih je više stotina ozlijeđeno. Hrvatska je Grčkoj ponudila pomoć u kanaderima.

Šumski požari zahvatili su i SAD, ove godine znatno ranije nego prošle. Već krajem lipnja oko 2500 ljudi evakuirano je u Kaliforniji zbog straha da bi im vatrena stihija mogla presjeći putove. U Ouargli u Alžiru zabilježena je temperatura od 51,3º C, najviša koja je ikada pouzdano utvrđena u Africi. U Japanu, temperature koje prelaze 40 ºC odnijele su 60-ak života, a tisuće ljudi potražile su liječničku pomoć. U Torontu u Kanadi ove je godine čak 30 dana zaredom živa prelazila 30 ºC. Deseci ljudi umrli su od posljedica. Mrtvačnica u Montrealu bila je toliko pretrpana da su tijela žrtava vrućina morala biti razmještena na alternativne lokacije.

Rekordi se bilježe i na Tajvanu gdje su temperature dosegnule 40,3 ºC. Na sjeveru Rusije dnevne temperature više su za oko 7 ºC od prosjeka. U regiji Krasnojarsk izgorjelo je oko 80.000 hektara šume. U Sibiru su se pet dana za redom bilježile temperature više od 30 ºC pa stručnjaci strahuju da bi se mogla otopiti velika područja vječnog leda što bi u atmosferu moglo osloboditi goleme količine metana, mnogo snažnijeg stakleničkog plina od CO2.

Klimatolozi ističu da su dvije stvari ove godine posebno neobične – da se toplinski val raširio na toliko velikom dijelu sjeverne hemisfere te da se to dogodilo unatoč La Nini, fenomenu koji se uobičajeno povezuje s nešto nižim prosječnim temperaturama.

Meteorolozi ističu da je greben visokog tlaka, koji donosi vedro i suho vrijeme, nad Skandinavijom, sjevernom Europom i Rusijom snažno ojačao, da je vrlo postojan te da bi tako moglo ostati sve do početka kolovoza. Na sreću, visoki tlak u sjevernim krajevima u našim područjima uglavnom podrazumijeva niski tlak i vlažno vrijeme.

Kombinacija više uzroka

Dio ovogodišnjih rekorda svakako se može objasniti klimatskim promjenama koje donose sve više temperature i sve veće ekstreme, međutim znanstvenici smatraju da su tu na djelu i neke druge pojave.

Neke od njih izravnije su povezane s klimatskim promjenama, a druge su njima samo intenzivirane.

Jedan od ključnih faktora koji ove godine značajno pridonose rekordnim vrućinama svakako je iznimno slaba visinska mlazna struja vjetra. Njezin intenzitet uobičajeno varira, međutim klimatske promjene mogu utjecati na njezino slabljenje.

Kako smo već pisali na Indexu, postoje dva modela koji tumače kako globalno zagrijavanje može uzrokovati slabljenje mlazne struje i povećanje učestalosti i intenziteta blokirajućih sustava zbog kojih se vrućine ili hladnoće vrlo dugo zadržavaju nad istim područjem.

Prema prvom modelu koji je 2012. predstavila Jennifer Francis s Rutgers Universityja u New Jerseyju, problem je u tome što klimatske promjene olakšavaju dublje prodore vrućeg zraka s juga na sjever te hladnoga sa sjevera na jug. Uzrok tome jest činjenica da se Arktik zagrijava brže od ostatka svijeta, što znači da se razlika u temperaturama između njega i suptropskih krajeva smanjuje. Arktik se brže zagrijava jer se njegova bijela površina smanjuje, čime se smanjuje i refleksija sunčevih zraka. Istovremeno se povećava tamna površina mora na sjeveru koja apsorbira sunčeve zrake, ali i isparavanje koje djeluje kao staklenički plin.

Budući da je spomenuta razlika u temperaturama glavni pokretač visinske struje zraka (jet stream ili mlazna struja), ona slabi i usporava. To usporavanje uzrokuje njezino veće krivudanje, kao što rijeka više meandrira u ravničarskim krajevima u kojima teče sporije (video dolje). Budući da mlazna struja djeluje kao svojevrsna barijera dvaju utjecaja, polarnog i suptropskog, ovakvo krivudanje omogućava dublje prodore toplijeg zraka s juga na sjever ljeti te hladnijeg na jug zimi. Osim što su ti prodori dublji, oni su također i dugotrajniji zbog generalno sporijeg premještanja sustava sa zapada na istok.

Prema drugom modelu, visinska struja u nekim se područjima, više u Europi, a manje u Sjevernoj Americi, seli na sjever kako se tropska i suptropska područja šire prema sjeveru.

Drugi važan čimbenik koji pridonosi ovogodišnjem toplinskom valu na sjevernoj hemisferi jest Sjevernoatlantska multidekadska oscilacija koja podrazumijeva značajne promjene u površinskim temperaturama sjevernog dijela Atlantskog oceana kroz dulja razdoblja.

Adam Scaife iz britanskog Met Officea za The Guardian je objasnio da je situacija ove godine slična onoj iz 1976. godine kada su površinske temperature u Atlantskom oceanu bile slično visoke, a mlazna struja bila slično slaba, zbog čega se područja visokog tlaka dugo vrijeme nisu premještala. Međutim, britanski stručnjaci ističu da su od 1976. godine do danas, zahvaljujući klimatskim promjenama, prosječne temperature još značajno porasle. Zbog toga svaka pojava poput slabljenja mlazne struje danas ima izraženije posljedice nego što je imala prije 40 godina.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara