CARINE, protucarine, trgovinski sporovi, strah od globalne recesije ponovno je prisutan. Ali što je točno recesija? Ona možda ima i dobrih strana, piše u analizi DW.

Prema definiciji, recesija nastaje kada se gospodarstvo, tj. gospodarski učinak smanjuje. Gospodarska snaga se obično mjeri na temelju razvoja bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). BDP predstavlja vrijednost svih usluga i dobara proizvedenih u određenom razdoblju. Za razumijevanje recesije, korisno je osvrnuti se na ekonomske cikluse.

Gospodarski razvoj može se opisati pomoću ekonomskih ciklusa koji se uvijek iznova ponavljaju. Polazi se od pretpostavke da se razvoj odvija u periodičnim fazama: nakon ekspanzije gospodarstva (uspon), slijedi procvat, nakon čega slijedi pad (recesija), koji kulminira ekonomskim dnom (depresijom). Zatim ciklus ponovno počinje iznova. Pojedinačne faze mogu biti različite duljine. Sveukupno, takav ekonomski ciklus može se završiti za 3, ali može trajati i 60 godina.

Koji je redoslijed faza ekonomskog ciklusa?

• Faza uspona (ekspanzija): U ovoj fazi gospodarstvo raste. Proizvodnja i zaposlenost rastu, stopa nezaposlenosti pada. Poduzeća i potrošači su optimistični, više ulažu i troše novac na potrošnju. Povećana potražnja zauzvrat povećava proizvodnju, zapošljava se više ljudi i tako dalje. U ovoj fazi su učestale i inovacije, mogu se uspostaviti nove tehnologije i mogu se pojaviti nova tržišta.
• Vrhunac gospodarskog rasta: U nekom trenutku gospodarstvo je na vrhuncu ekonomskog ciklusa. Tada su proizvodni kapaciteti tvrtki u potpunosti iskorišteni. Da bi zadovoljile potražnju, tvrtke moraju graditi nove objekte. Ta ulaganja povećavaju cijene i inflacija raste. Tijekom ove faze se pojavljuju simptomi „pregrijavanja". U ovoj fazi je moguća intervencija središnje banke koja bi povećavanjem kamatne stope „ohladila" gospodarstvo. Na tržištu rada plaće rastu zbog velike potražnje za radnicima. Međutim, veće plaće i više kamatne stope također dovode do većih troškova za poduzeća, što opet ograničava njihov prostor za ulaganja.
• Gospodarski pad (recesija): Gospodarski rast se usporava ili čak postaje negativan. Potrošači si ne mogu priuštiti više cijene i potrošnja je smanjena. Tijekom ove faze dolazi do smanjenja investicija i potrošnje. Skladišta su prenatrpana. Poduzeća odlaze u stečaj. Nezaposlenost ponovno raste. Povećana neizvjesnost smanjuje povjerenje potrošača, što dodatno usporava gospodarsku aktivnost i potrošnju.
• Najniža točka (depresija): Gospodarstvo na kraju doseže najnižu točku poslovnog ciklusa s niskom ekonomskom aktivnošću. Nezaposlenost je visoka, a proizvodnja niska. To snižava cijene i kamatne stope što s druge strane može potaknuti ulaganja i potrošnju, što polako pomaže gospodarstvu da ponovno dobije na zamahu.

Službeno, takozvana tehnička recesija nastaje kada BDP padne u dva uzastopna tromjesečja u usporedbi s prethodnim tromjesečjima. Recesija je jedna od četiri faze kroz koje poslovni ciklus gospodarstva može proći.

Koji su uzroci recesije?

Recesija je stoga dio ekonomskog ciklusa. Međutim, mogu je izazvati i takozvani vanjski šokovi. Na primjer, kroz rat ili pandemije, ali i kada važan trgovinski partner uvede visoke carine.

Ponekad je oslabljen samo jedan gospodarski sektor, no to često opterećuje druge dijelove gospodarstva, a u najgorem slučaju i cijelo globalno gospodarstvo. To se dogodilo, na primjer, kada je puknuo napuhani balon na tržištu nekretnina 2007. godine, kada je sektor nekretnina utjecao na banke diljem svijeta, a potom i na ostatak gospodarstva, što je dovelo do globalne financijske krize.

Koje vrste recesije postoje?

Razlikuje se tehnička recesija i ekonomska recesija. Ako se BDP smanjio dva uzastopna tromjesečja, to se naziva tehničkom recesijom. Ako se BDP smanjuje dulje vrijeme, to se naziva ekonomskom recesijom.

Nezaposlenost kao popratna pojava recesije Foto: Jens Kalaene/dpa/picture alliance

Kako bi spriječila pad u recesiju ili kako bi recesijsku fazu zadržala što kraćom, vlade često ulažu novac, na primjer u infrastrukturu ili obrazovanje, što pokreće nove aktivnosti i narudžbe za poduzeća. Tako država stvara dodatnu potražnju. Osim toga, država može smanjiti poreze kako bi ublažila teret građanima.

Koje šanse otvara recesija?

Recesija na prvi pogled ne zvuči poželjno. No ona također može potaknuti pozitivna kretanja. Tako se tvrtkama pružaju poticaji da ispitaju vlastite strukture radi učinkovitosti, preispitaju postojeće poslovne modele i uklone nepotrebne strukture, jednom riječju, da provode možda dugo odlagane reforme.

Već sredinom 20. stoljeća ekonomist Joseph Schumpeter vjerovao je da će u recesiji zastarjeli, neinovativni proizvodi i usluge biti potisnuti s tržišta, čime će se tržišni udjeli pomaknuti prema kvalitetnijim i inovativnijim proizvodima i uslugama.

Ako recesiju izazovu vanjski šokovi, to bi također moglo potaknuti razvoj inovacija. Na primjer, zbog pandemije koronavirusa, nova cjepiva su razvijena na temelju potpuno novih procesa.