VIŠEMJESEČNA halabuka oko prisutnosti i neizravnog sudjelovanja srbijanskog predsjednika na proteklim parlamentarnim i predstojećim lokalnim, a posebno ponovljenim beogradskim izborima, od neki dan trese Lijepu Našu.

Hrvatski predsjednik najavio je izlazak na parlamentarne izbore koji će se održati 17. travnja kao kandidat za budućeg premijera stranke čiji je član bio 21 godinu (1999. - 2020.), a predsjednik manje od 10 godina (2007. - 2016.). Osim toga, kao kandidat iste stranke obnašao je dužnost predsjednika vlade Republike Hrvatske, a od 2020. godine obnaša dužnost predsjednika Republike Hrvatske.

Za divno čudo, njegov srpski kolega se na nepredsjedničkim izborima ne odriče podrške stranci čiji je osnivač i predsjednik bio preko 10 godina. Kao i njegov hrvatski kolega, kao kandidat iste stranke obnašao je dužnost predsjednika vlade Republike Srbije, a od 2017. obnaša dužnost predsjednika države, već u drugom mandatu. Što još, osim što su među najboljim studentima svojih Pravnih fakulteta i verbalne nemilosrdnosti prema svojim političkim protivnicima, povezuje ova dva politička "originala"?

Činjenica da su jedine političke institucije u svojim državama koje su birali građani izravno na predsjedničkim izborima. U teorijama političke demokracije to se nedvojbeno smatra izvorom najjačeg, izvornog političkog legitimiteta, mnogo jačeg od npr. u Njemačkoj i drugim zemljama gdje predsjednika bira parlament. Zbog pravnih okolnosti, to su jedine institucije u svojim zemljama koje su birane neposredno, pod svojim imenom i prezimenom.

Nije važno je li Ustav prekršen

Cilj ovakvog stajališta, za razliku od mnogih koji se ovih dana pozivaju na poštivanje ili nepoštivanje hrvatskog (duh) Ustava u odnosu na "onoga čije se ime ne smije izgovarati", nije je li Ustav prekršen, nego zašto u njemu uopće postoje takva ograničenja za instituciju s najvećim legitimitetom? Europske prakse, tzv. politička neutralnost koja stoji u potpunoj suprotnosti s američkim praksama stranačkog određenja, generira ideološku depersonalizaciju osoba s najvećim legitimitetom i time gasi izvornu političku raznolikost, nužnu liberalnoj demokraciji.

To u demokratskoj svakodnevici proizvodi onu ravnu liniju na uređajima, a društvo pretvara u bolničku sobu. Hrvatski i srbijanski Ustav kao i iz njih proizašli zakoni, uz orkestraciju oporbe i europskih institucija kada je Srbija u pitanju, predsjednike ovih dviju država “nagrađuju” statusom stečenog maksimalnog izbornog legitimiteta, oduzimajući im svoj izvorni ideološki i stranački identitet na temelju kojeg su, konačno, oni i izabrani dužnosnici, kao i osnovno građansko pravo na sudjelovanje u političkim procesima.

Ovako politički kastrirane žele zatvoriti u svojevrsni „zlatni kavez“ i lišiti ih bilo kakvog političkog angažmana u prilikama kada taj angažman jedini ima smisla.

Zašto Ustavni sud nije reagirao ranije?

Pa ako su i bili birani za predsjednike, nisu se zaredili, otišli u redovnike i čari svjetovnog života zamijenili (političkim) celibatom i hladnom ćelijom. Također, predsjednici nisu okrunjene glave koje su na prijestolje dospjele nasljeđem, kako bi se ponašale “neutralno i nestranački”, već su izabrane u svojim republikama na izborima, upravo kao kandidati stranaka koje danas podržavaju. Što zaboga nije jasno? Nije puno jasno, ali s druge strane.

Ovaj put samo jedan primjer nejasnoća vezan uz ustavno tumačenje izbornog zakona u Srbiji, uz ispriku da stvarno ne znam kako Hrvatska stoji po tom pitanju. Naime, u Srbiji je Ustavni sud odavno stao u zaštitu "preletačevića" jer je u duhu Ustava zakon glasio da zastupnik/vijećnik koji je na izborima sudjelovao na proporcionalnoj listi jedne stranke/koalicije može, nakon što je dobio mandat, "preletjeti" drugom, pa i trećem jatu (u istom mandatu, što se dogodilo u političkom životu Srbije) a da ga Ustavni sud štiti tumačeći da je dotični polubog „vlasnik svog mandata“, u duhu najbolje europske prakse.

Dakle, preletačevići, koji su se često švercali na depersonaliziranim stranačkim listama, “mijenjajući vjeru za večeru”, ustavno-pravno su zaštićeniji od predsjednika države koji je osobno izabran i želi podržati stranke koje su ih kandidirale? Toliko o etici ustavnih sudova. Pitanje za suce u Hrvatskoj: je li se Milanović do 15. ožujka 2024. s mjesta predsjednika ponašao "neutralno i nestranački", kako to nalaže duh Ustava!? Pa ako postoji osoba u Hrvatskoj koja se u javnom prostoru nikako nije ponašala "neutralno ili nestranački", onda je to upravo njezin predsjednik. To je znalo ići do te mjere da ne bi čudilo da Trump uvede medalju za političku nekorektnost koja bi nosila ime “Zoran Milanović”. Dolaze vremena - ili su već došla - takva bi odlikovanja mogla zamijeniti medalje za hrabrost.

Šalu na stranu, pitanje je zašto Ustavni sud nije reagirao u navedenom razdoblju, kada je za to imao stotine razloga i prilika zbog izjava hrvatske predsjednice, koje nisu bile nimalo politički neutralne ni nestranačke. Da se ne lažemo, i oporba u Srbiji i vlast u Hrvatskoj ne žele dva predsjednika u izbornoj utrci jer znaju ili se jako boje da neće pobijediti ili, s druge strane Dunava, izgubiti izbore. 

To se u biračkom tijelu zove kukavičluk, skriven iza duha Ustava, a izravno se kažnjava na izborima.

Tipična Trumpova prijetnja

Što se tiče hrvatskih parlamentarnih izbora, "onaj čije se ime ne smije izgovoriti" će, upravo zahvaljujući mišljenju Ustavnog suda, biti prisutan u biračkom javnom mnijenju glasnije nego što se sada može pretpostaviti. Danas nema perspektivnije i ugodnije pozicije u političkoj areni od predsjednika-otpadnika od sustava.

Pitajte Trumpa. Ovaj Robin Hood se ne bori protiv šerifa Nottinghama, on je sam šerif. Glavna negativna i glavna pozitivna strana - u isto vrijeme.

Populistička parola koju je izrekao u zanosu najave svoje premijerske kandidature nekome može zvučati apokaliptično, nekome katarzično, ali svatko će u tom mesijanskom buncanju prepoznati prijetnju.

Tipična Trumpova prijetnja potopom političkih protivnika. Rijeke pravde dolaze.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala