ŠVEDSKA je prije desetak dana promijenila pristup testovima na koronavirus, što znači da se većinu ljudi sa simptomima više neće testirati. No, to ne znači da je testiranje potpuno prekinuto ili da nema podataka. Web stranica local.se, namijenjena ponajprije strancima u Švedskoj, donosi analizu nove švedske strategije i uspoređuje to s ostalim zemljama.

> Zašto u cijeloj Europi još samo mali Šveđani idu u škole i vrtiće?

Što međunarodne zdravstvene organizacije preporučuju oko testiranja?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prošlog je tjedna pozvala sve zemlje da intenzivno testiraju na koronavirus, a glavni direktor je izrazio zabrinutost zbog postupaka nekih zemalja.

"Testirajte svaki sumnjivi slučaj. Ako je pozitivan, izolirajte osobu i pronađite s kime je sve bila u kontaktu dva dana prije pojave prvih simptoma i testirajte i te ljude“, rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Ali ovaj savjet možda nije prikladan za svaku zemlju, a najučinkovitiji je kad ga se slijedi već s prvim znakovima epidemije.

Europski centar za kontrolu bolesti preporučuje sljedeće: "Zemlje EU/EEA-a mogu se nalaziti u različitim scenarijima, čak i unutar iste zemlje, a pristup testiranju bit će prilagođen situaciji na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nacionalne vlasti na temelju vlastitih kapaciteta, dostupnosti opreme za testiranje, razine širenja Covida-19 kroz zajednicu i drugih kriterija, mogu odlučiti testirati samo određene podskupine ili sumnjive slučajeve".

"Racionalnim pristupom, nacionalne vlasti mogu smatrati prioritetno testiranje sljedećih skupina: hospitaliziranih pacijenata s teškim respiratornim infekcijama, slučajeve akutne respiratorne infekcije u bolnicama u ili ustanovama za dugotrajno liječenje, pacijente s akutnim respiratornim infekcijama ili bolestima sličnim gripi kako bi se procijenio opseg cirkulacije virusa u populaciji, starije osobe s prijašnjim kroničnim medicinskim stanjima kao što su bolesti pluća, rak, zatajenje srca, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, bolesti jetre, dijabetes i imunokompromitirajuća stanja“, stoji u smjernicama Europskog centra za kontrolu bolesti.

Za koji se pristup odlučila Švedska?

Ovo je bio pristup Švedske u prvim danima i tjednima nakon pojave virusa. Tijekom ove rane faze, svi koji su prijavili simptome nakon putovanja u područja visokog rizika ili bili u kontaktu s potvrđenim pacijentima, bili su testirani.

Vlasti su pratile kretanje zaraženih osoba kako bi kontaktirale druge ljude koji su možda bili izloženi virusu i testirali ih po potrebi. Zavod za javno zdravstvo kaže da su u takvim slučajevima obično samo najbliže osobe, poput članova obitelji ili kolega bili pozitivni na testovima, ali ne i osoba koje su bile na istom letu ili u istom vlaku.

Ova metoda omogućava zdravstvenim vlastima da izoliraju čak i one slučajeve koji su asimptomatični ili pacijente s blagim simptomima, što sprječava dalje širenje virusa.

Kako je i zašto Švedska promijenila strategiju?

Vlasti su svoj fokus preusmjerile s testiranja svih mogućih slučajeva na zaštitu najranjivijih skupina. I dalje će se testirati osobe s ozbiljnim respiratornim simptomima ili oni koji spadaju u rizične skupine.

"Dosadašnja strategija hvatanja svih slučajeva bolesti, testiranjem osoba sa simptomima nakon putovanja u određena područja u inozemstvu, više nije najučinkovitija. To znači da svi sa simptomima prehlade ili gripe trebaju ostati kod kuće kako ne bismo riskirali širenje infekcije na druge“, objavio je švedski Zavod za javno zdravstvo.

To znači da je svima koji su uglavnom zdravi, ali imaju simptome koronavirusa (uključujući vrućicu i kašalj) savjetuje da ostanu kod kuće i ograniče socijalne kontakte sve dok ne budu bili bez simptoma najmanje dva dana, ali takve osobe možda neće biti testirane.

Švedska se na promjenu odlučila nakon prvih znakova širenja zaraze kroz zajednicu, odnosno pojave slučajeva koji se ne mogu povezati s putovanjem u inozemstvo ili prijašnjim slučajevima. To je značilo da praćenje kontakata više neće biti tako djelotvorno, jer se ne mogu pronaći svi slučajevi. Kako bi najbolje preusmjerio resurse, Zavod za javno zdravstvo okrenuo se najteže oboljelima ili osobama iz rizičnih skupina.

"Sad kad imamo širenje kroz zajednicu, prošli smo fazu testiranja svakog slučaja“, rekla je Karin Tegmark Wisell iz Zavoda za javno zdravstvo. Objasnila je kako se upozorenje WHO-a odnosi općenito na zemlje koje su u ranoj fazi epidemije, te da je Švedska prošla točku u kojoj je mogla testirati svaki sumnjivi slučaj.

"Moramo raditi brže, idemo korak dalje. Pozivamo svakoga tko ima simptome da se drži socijalne distance. Nemamo vremena čekati na rezultate testova“, rekla je Karin Tegmark Wisell.

Velika potražnja za testovima nagnala je zdravstvene vlasti EU-a da svoje članice pozove na štednju s resursima.

Koga se sve testira na koronavirus u Švedskoj?

Važno je napomenuti da sve ovo ne znači da Švedska više ne testira na koronavirus. Osobe koje pripadaju rizičnim skupina i imaju simptome koronavirusa ili osobe koje imaju vrućicu ili ozbiljne respiratorne simptome bez nekog poznatog uzroka čak i ako ne pripadaju rizičnim skupinama i dalje se testiraju, u skladu s preporukama Zavoda za javno zdravstvo.

Preporučuje se također testiranje osoba koje rade u medicinskom sektoru ili skrbi o starijima, a imaju vrućicu ili respiratorne simptome. Prednost pri testiranju imaju osobe sa simptomima koje rade u zdravstvu te oni kojima je potrebno bolničko liječenje.

Iako Zavod za javno zdravstvo nudi nacionalne smjernice, liječnici koji se bave infekcijama u pojedinim regijama slijede i regionale protokole. To može značiti da se u regijama bez širenja kroz zajednicu, primjerice, testovi i dalje provode i na drugim sumnjivim slučajevima. Struktura i resursi različitih regionalnih zdravstvenih sustava također mogu utjecati na broj testova i skupine koje se testiraju.

Ako se testiraju samo ljudi u najvećem riziku, kako ćemo dobiti sliku o širenju virusa kroz zajednicu?

Iako je glavni cilj trenutačne strategije zaštititi ljude čiji su životi i zdravlje u najvećem riziku, za Švedsku je također od ključne važnosti shvatiti kako se koronavirus širi kroz zemlju.

Kad je Zavod za javno zdravstvo promijenio svoju strategiju testiranja kako bi se usredotočio na osobe s najtežim simptomima ili zdravstvene radnike, također je uveo i takozvane "stražarske testove“, odnosno kontrolne testove pomoću kojih će dobiti opće podatke o širenju virusa.

Radi se o sustavu koji se već koristi za praćenje sezonske gripe, tako da vlasti mogu spoznati koliko je jaka epidemija gripe neke godine i kako se širi. To je važno, zato što poput koronavirusa, gripa kod većine zaraženih izaziva blage simptome, koji uopće ne zahtijevaju liječničku skrb ili liječenje. Takvi izvještaji mogu također omogućiti uvid u to je li virus dosegnuo vrhunac, što se prošli tjedan dogodilo sa sezonskom gripom.

Zato određeni broj klinika i laboratorija nasumično testira pacijente sa simptomima gripe, a javnozdravstvene vlasti analiziraju te uzorke kako bi dobile uvid u broj ljudi koji imaju gripu (a ne, primjerice, prehladu ili druge bolesti). Ovi rezultati pomažu da se stekne bolja slika o širenju gripe.

WHO je zemljama savjetovao da prilagode svoje kontrolne sustave tako da mogu pratiti širenje Covida-19 i Švedska je to učinila. U tjednu koji je započeo 12. ožujka, u kontrolnom su sustavu analizirana 42 uzorka, od kojih je jedan bio pozitivan na Covid-19.

Treba napomenuti i to da je koronavirus novi virus, za razliku od gripe, pa je teže dobiti točne podatke. Još uvijek postoje stvari koje stručnjaci ne znaju i zbog toga se virus u različitim dijelovima zemlje može širiti različitom brzinom.

Kako švedska strategija prolazi u usporedbi s drugim zemljama?

Južnu Koreju smatra se dobrim primjerom učinkovitog i sveobuhvatnog testiranja jer provodi 15.000 testova dnevno. Samo je Kina provela više testova. Do 17. ožujka, Švedska je provela nešto više od 14.000 testova, u usporedbi sa 148.657 u Italiji, 50.442 u Velikoj Britaniji i 41.552 u SAD-u, pokazuju podaci Our Worlda, prikupljeni od javnozdravstvenih ustanova.

No, kad se pogledaju podaci o testovima po glavi stanovnika, Švedska stoji vrlo visoko. Do 17. ožujka, Švedska je imala 1412 testova na milijun stanovnika, odmah iza Italije (2514), ali ispred Danske (1314), Velike Britanije (749) i SAD-a (125).

Mnoge su zemlje također prestale testirati svaki sumnjivi slučaj i pratiti njegove kontakte. U Francuskoj, na primjer, zbog najboljeg mogućeg korištenja ograničenih zdravstvenih resursa, fokus je na testiranju sljedećih skupina: zdravstvenih radnika, osoba s ozbiljnim simptomima, ranjivih osoba (primjer, starijih ili onih s prijašnjim medicinskim stanjima) te ljudima sa simptomima koji rade i žive u ustanovama za njegu i skrb. Francuska trenutačno ima kapacitet od 2500 testova dnevno.

U Njemačkoj se od ljudi traži da se jave svome liječniku ili nazovu dežurnu liniju za koronavirus ako imaju simptome. Potom liječnici odlučuju treba li testirati. Neće svi biti testirani, a Njemačka također daje prednost osobama koje imaju veće izglede da se zaraze, poput onih koji su bili u kontaktu s potvrđeno zaraženima ili su nedavno doputovali iz područja visokog rizika, zaključuje svoju analizu local.se.