MAJKA Bjorna Branngarda umrla je u štokholmskom domu za starije u kojem je čak trećina štićenika podlegla koronavirusu. "Nisu imali vremena brinuti se za nju", kazao je Branngard za AFP.

Rezultat njezina testa na koronavirus stigao je dva dana nakon što je umrla i bio je negativan. Branngard, međutim, tvrdi da je umrla zbog neadekvatne skrbi i kaže da djelatnici u domu nisu imali zaštitnu opremu te su koronavirus proširili ondje. 

Švedska, čiji je permisivni pristup pandemiji izazvao međunarodnu pozornost, priznaje da nije adekvatno zaštitila starije jer su gotovo svi smrtni slučajevi povezani s covidom-19 u zemlji bili u staračkim domovima.

Brojni su napisi u švedskim medijima o zaposlenicima domova za starije koji nastavljaju s radom usprkos manjku zaštitne opreme.

Neki su, međutim, odbili dolaziti na posao, zbog čega je bilo manjka djelatnika u domovima.

Drugi su, pak, priznali da su išli na posao usprkos simptomima koronavirusa, dok su neki štićenici navodno zaraženi prilikom posjeta bolnicama zbog drugih problema nakon čega su vraćeni u domove i nesvjesno širili virus.

U Švedskoj, zemlji s 10,2 milijuna stanovnika, zaraženo je više od 26 tisuća stanovnika, a umrlo ih je više od 3200.

Vlasti su po izbijanju epidemije poručile da je prioritet zaštita starijih od 70 godina.

Međutim, više od 90 posto umrlih starije je od 70 godina.

Pola njih bili su štićenici domova za starije i nemoćne, dok je četvrtina umrlih dobivala zdravstvenu njegu u svom domu, pokazuju podaci švedskog Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.

"Nismo uspjeli zaštititi naše starije. To je vrlo ozbiljno i to je neuspjeh društva u cjelini. Moramo iz toga naučiti, još nismo gotovi s ovom pandemijom", rekla je nedavno ministrica zdravstva i socijalne skrbi Lena Hallengren na švedskoj televiziji. 

Osoblje širi virus 

Suprotno drugim europskim zemljama, ne računajući Bjelorusiju, Švedska nije zatvorila osnovne škole, kafiće i restorane te je apelirala na stanovnike da poštuju socijalnu distancu, bez nametanja restrikcija. 

Posjeti staračkim domovima zabranjeni su 31. ožujka.

Susjedne su zemlje uvele zabranu otprilike u isto vrijeme, ali je u staračkim domovima tih zemalja bilo mnogo manje smrtnih slučajeva.

U Švedskoj, što nije običaj u drugim nordijskim zemljama, domovi za starije često su veliki kompleksi sa stotinama štićenika.

Oni su dostupni samo osobama jako lošega zdravlja i često spadaju u "jako ranjivu skupinu", kazao je Henrik Lysell iz Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb. 

Bjorn Branngard potvrdio je za AFP da zaposlenici doma u kojem je boravila njegova majka nisu imali adekvatnu zaštitnu opremu.

"Nije bilo zaštite. Osoblje je išlo iz odjela u odjel i širilo virus", kazao je.

U širem području Stockholma, epicentru zaraze u Švedskoj, više od pola domova za starije potvrdilo je slučajeve zaraze covidom-19.

Loši uvjeti rada

Kommunal, najveći švedski sindikat javnih službi, čiji su članovi mnogi radnici domova za starije i nemoćne, okrivio je prekarni radni odnos za situaciju u švedskim staračkim domovima.

Kommunal navodi da su u ožujku 40 posto zaposlenih u štokholmskim domovima činili nekvalificirani radnici na kratkoročnim ugovorima, plaćeni po satu i bez sigurnosti zaposlenja, dok ih je još 23 posto ondje bilo na privremenom radu.

To su ljudi koji si ne mogu priuštiti da ne odu na posao, čak i ako su bolesni.

"Postoji puno ljudi koji rade u više domova, što također doprinosi bržem širenju", kazao je Ulf Bjerregaard iz Kommunala. 

Krajem travnja je Kommunal podnio žalbu švedskom regulatornom tijelu za uvjete na radu, u kojoj stoji da je 27 od 96 štićenika u domu Branngardove majke dosad umrlo od koronavirusa, a osoblje i dalje nije dobilo zaštitnu opremu i ponuđeno testiranje na koronavirus.

Tužiteljstvo je o tome pokrenulo preliminarnu istragu.

Švedski zavod za javno zdravstvo tvrdi, međutim, da se pokazuju rezultati unapređenja higijenskih uvjeta u domovima.

"Stockholm zapravo bilježi jasan pad slučajeva (u staračkim domovima), što je pozitivno", rekao je krajem prošlog tjedna glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell.