Foto: Hina/Pixabay

DEKAN Fakulteta elektrotehnike i računarstva Mislav Grgić i direktorica katoličke televizije Laudato Ksenija Abramović u srijedu su potpisali Sporazum o suradnji.

>> Nova suradnica FER-a: Ekstremna katolkinja poznata po fantaziji o pizzi na dječjoj guzici

Na prvi pogled stvar se ne bi morala činiti osobito spornom. FER je potpisao desetke sličnih sporazuma, među ostalim i s HRT-om u lipnju 2017., a profesori i studenti tog fakulteta već godinama surađuju sa stručnjacima više hrvatskih televizijskih kuća.

Osim toga, ljudi bliski dekanu tumače da je sporazum potpisan jer bi trebao osigurati rad fakulteta na nekim humanitarnim projektima. Naime, dr. sc. Željka Car, profesorica na FER-u, zadužena za koordinaciju i razvoj potpisane suradnje, istovremeno je dobitnica državne nagrade za vođenje afirmativnih programa za djecu s posebnim potrebama, među ostalim, uz pomoć računalnih uređaja. Suradnja s Laudatom, kažu, također bi trebala biti jednostavnija i lakše provediva nego s velikim kućama kao što je HTV.

Guranje ekstremnih katolika u visoko školstvo

No dio javnosti očekivano je digao uzbunu na vijest o suradnji. Nakon nasilnog guranja integracije Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a potom i uzurpacije Hrvatskih studija, te više kontroverzi u kojima se spominjao Grgić, teško se oteti dojmu da bi novi događaj mogao biti novi korak u nekoj sličnoj slagalici desničarsko-vjerske ofenzive.

Naime, i Grgić i Abramović u više su navrata demonstrirali svoje konzervativne ili čak ultra konzervativne afilijacije. Pritom treba imati na umu da je riječ o krugovima čije poluge moći u današnjim konstelacijama u Hrvatskoj mogu biti vrlo važne za razvoj poslova i karijera.

Naravno, treba odmah jasno reći da se na FER-u, po samoj prirodi tog fakulteta, ne može provesti neka velika klerikalizacija ili transformacija kakve su pokušane ili provedene na društveno-humanističkim fakultetima poput Filozofskog ili HS-a. Teško je zamisliti neko uvođenje katoličkog programiranja ili biblijske robotike.

Ono što je moguće, i što se u Hrvatskoj očito zbiva, jest intenzivirano nastojanje da se na vodeće pozicije u društvu pozicioniraju vrlo konzervativne snage bliske Crkvi.

Kontroverzna, radikalna, bogata katolička aktivistica

O Kseniji Abramović smo na Indexu opširno pisali. Podsjetimo samo kratko da je naslovnice medija poharala nakon što se 2014., kao perjanica inicijative 'Ne dirajte djecu', angažirala na izradi kontroverznih letaka koji su upozoravali da bi zdravstveni odgoj u škole i vrtiće mogao na mala vrata uvesti pedofiliju. Te godine, na predstavljanju knjige 'Seksualna sabotaža' američke konzervativne aktivistkinje Judith Reisman u Dubrovniku, upozorila je da bi nas u Hrvatskoj mogla zadesiti 'prestrašna' obrazovna sudbina kakva je zadesila Njemačku. Pritom je ispričala svoju fantaziju o sustavu koji djecu u vrtićima tjera da skidaju gaćice i na njima mijese tijesto za pizzu.

U ovom kontekstu ne treba zaboraviti ni da je Abramović bila članica ultrakonzervativne udruge 'U ime obitelji'. Iz nje je istupila početkom 2014. jer se odlučila potpuno posvetiti razvoju Laudato TV-a kojem je cilj, kako je sama rekla, „promicati kršćanske i tradicionalne obiteljske vrijednosti, te ljubav prema Bogu, čovjeku i domovini“, ali i „razbiti medijsku blokadu“ kako bi se hrvatskoj javnosti omogućio „istinit i potpun uvid u društvena zbivanja, osobito ona koja se tiču tema vezanih za Crkvu i interese hrvatskog naroda“.

Poput svoje ideološke kolegice Željke Markić, Abramović je također poslovno uspješna i dobro situirana. Vlasnica je više kompanija, među ostalim i računalne tvrtke Etna, te par galerija i vrijednih nekretnina.

Koketiranje dekana FER-a s Crkvom i radikalnom desnicom

Grgić je svoje političke i svjetonazorske afilijacije medijima otkrivao nešto manje velikodušno, no nije ih ni krio. One su također nešto manje živopisne nego što su one Ksenije Abramović.

Među ostalim, kako smo pisali na Indexu, on je bio jedan iz skupine konzervativaca koji su stavili svoj potpis na peticiju kojom se tražilo da se u službenu vojnu uporabu uvede pozdrav 'Za dom spremni'. Peticiju su, osim Grgića, potpisali Mario Grčević, voditelj Hrvatskih studija kojega je rektor Boras imenovao protivno volji zaposlenika te ustanove, neonacist Velimir Bujanec, osuđen zbog plaćanja prostitutki kokainom, radikalno desni crkveni dužnosnici Valentin Pozaić, Vlado Košić i Anđelko Kaćunko, te nogometaš Josip Šimunić, koji je zbog ustaškog pozdrava na utakmici protiv Islanda kažnjen s desetak utakmica neigranja.

FER se u fokusu medija našao i 2013. kada su se na njemu, uz blagoslov vodstva fakulteta, skupljali popisi za homofobni referendum udruge 'U ime obitelji' koji je rezultirao ustavnom odredbom o tome da je brak zajednica muškarca i žene.

Uzbunu u medijima izazvala je i činjenica da je FER krajem prošle godine pozvao studente na duhovnu obnovu pod vodstvom studentskog kapelana Damira Stojića koji se, među ostalim, proslavio svojom tvrdnjom da je “medicinski nevjerojatno da djevojka zatrudni tijekom silovanja”.

Mediji nisu previdjeli ni činjenicu da je Grgić u rujnu 2017. branio činjenicu da na FER-u već više od dva desetljeća postoje kolegiji Biblijske teologije, dok, primjerice, nema 'Etike robotike i umjetne inteligencije', 'Sociologije znanosti i tehnologije', 'Povijesti ideja', 'Heuristike i kritičkog mišljenje' ili nekih sličnih koji bi za studente tog fakulteta bili mnogo primjereniji.

Pritom treba podsjetiti da je prvi voditelj Biblijske teologije na FER-u bio Adalbert Rebić, teolog i ministar bez portfelja u HDZ-ovoj vladi, zapamćen po izjavi da su homoseksualci koji su pretučeni na prvom splitskom Prideu, 'dobili što su zaslužili'.

Dobar ishod tek nakon uzbune koju je digao Index

Ovdje je zanimljiva novost da je, nakon uzbune koju je Index prošle godine podigao zbog manjka kvalitetne ponude, na FER-u pokrenuta inicijativa da se broj izbornih kolegija poveća. Ona je rezultirala time da je u srijedu Odbor za preddiplomske i diplomske studije o uvođenju predmeta predložio uvođenje kolegija ' Etika i nove tehnologije' te 'Filozofija umjetne inteligencije'. Fakultetsko vijeće o ovom bi prijedlogu trebalo odlučivati 24. siječnja, no očekuje se da će inicijativa proći.

Sljedeći rektor koji će vraćati biblijske vrijednosti?

Kako se Grgić kreće u konzervativnim krugovima koji trenutno imaju premoć u hrvatskim vladajućim strukturama, kako političkim, tako i akademskim, za vjerovati je da mu koketiranje i suradnja s crkvenim krugovima ne bi trebali škoditi.

Naime, Damir Boras, čelni čovjek Hrvatske starokatoličke crkve, koji je postao poznat po tome što je odmah po preuzimanju funkcije rektora najavio da će na Sveučilište vratiti biblijske vrijednosti, prošle je godine na danima FER-a otvoreno najavio da će, ako bude ponovno izabran, Grgića pozvati da mu bude prorektor.

Borasu uskoro istječe prvi mandat, a Grgiću drugi i posljednji mogući na čelu FER-a, pa je za očekivati da bi prvome dobro došao saveznik u 'vraćanju biblijskih vrijednosti', a drugome prilika za unapređenje karijere foteljom u Rektoratu.

Neki krugovi u akademskoj zajednici vjeruju da se Grgić upravo zbog Borasove privlačne ponude odrekao mogućnosti da mu ove godine bude protukandidat. Naime, čini se da ionako malo tko ima šanse pobijediti Borasa koji je za sebe uspješno pridobio (ili privolio) dobar dio članova Senata. U tom smislu Grgić postavljanjem za prorektora ne bi trebao biti na gubitku jer se u praksi rektorom postaje uglavnom nakon što se najprije bilo prorektorom.

Poslušnost Borasu u zamjenu za mjesto rektora?

Drugim riječima, najizglednije je da će Boras na izborima ponovno postati rektor, da će za prorektora uzeti Grgića, da bi ovaj potonji kroz pet godina postao najozbiljniji kandidat za rektora, u čemu će zasigurno imati jaku podršku Crkve i KBF-a. Štoviše, ako Boras nekim slučajem ne uspije izgurati cijeli mandat, jer će u međuvremenu navršiti 70, onda bi Grgić, kao prorektor, mogao automatizmom postati v.d. rektora.

Ipak, na kraju treba priznati da svi ljudi s FER-a s kojima je Index kontaktirao na ovu temu, bez obzira na svjetonazorske odrednice, dijele mišljenje da je Grgić bio marljiv i odgovoran dekan, jedan od boljih koje je taj fakultet imao, te da je tu instituciju, koju kritičari doživljavaju kao svojevrsnu tvornicu novca, budući da ima mnoštvo komercijalnih suradnji i projekata, nastojao unaprijediti i u znanstveno-istraživačkom smislu.

U tom kontekstu također je zanimljivo da Grgić za sobom, kao svojeg kandidata za dekana FER-a, ostavlja Gordana Gledeca koji mu svjetonazorski nije potpuni istomišljenik.