KOMUNISTIČKI režim na Kubi vlada već 67 godina, no kombinacija potpune energetske iscrpljenosti, gospodarskog sloma i dosad neviđenog američkog pritiska sada prvi put ozbiljno dovodi u pitanje njegov opstanak.

Kubanska vlada danas je objavila da međunarodni zrakoplovni prijevoznici od sutra više ne mogu točiti gorivo u toj zemlji zbog akutne nestašice kerozina, nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio carinama svim državama koje Kubi isporučuju naftu. Odluka stupa na snagu odmah i pogađa sve međunarodne zračne luke na otoku.

Galerija

Kubanske vlasti poručile su da će zalihe avionskog goriva biti iscrpljene već sutra, što će ozbiljno poremetiti zračni promet i dodatno pogoditi ionako posrnulu ekonomiju. Nestašica bi, prema službenim procjenama, mogla potrajati najmanje mjesec dana, izvijestili su međunarodni mediji.

Gorivo je samo simptom puno dublje krize

Ova odluka nije izoliran incident, već najnoviji pokazatelj duboke energetske i gospodarske krize u kojoj se Kuba nalazi. Zemlja se već mjesecima suočava s čestim nestancima struje, smanjenjem opskrbe gorivom i restrikcijama koje pogađaju promet, industriju i turizam.

Rusija je danas  otvoreno priznala razmjere problema. “Situacija s gorivom na Kubi je doista kritična”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, dodajući da američki pritisak stvara “brojne ozbiljne poteškoće” za tu zemlju, prenijela je ruska državna agencija.

Trump pojačava pritisak na Havanu

Administracija Donalda Trumpa od početka godine sustavno pojačava pritisak na Kubu. U izvršnoj uredbi krajem siječnja Trump je kubansku vladu proglasio “neuobičajenom i izvanrednom prijetnjom”, što je poslužilo kao temelj za uvođenje dodatnih sankcija i prijetnji carinama.

Trump je kao razloge naveo bliske veze Kube s Kinom, Rusijom i Iranom, kršenja ljudskih prava te, kako je rekao, destabilizaciju regije “kroz migracije i nasilje”, dodajući da će na meti SAD-a biti svaka zemlja koja Kubi isporučuje naftu, bilo izravno ili neizravno.

Odsječena od ključnih izvora energije

New York Times navodi da je obustava isporuka goriva ključna mjera Trumpove administracije, jer bez nafte Kuba ne može održavati osnovno funkcioniranje države. Naime, nakon što je SAD zaustavio dotok venezuelanske nafte, Kuba je ostala bez glavnog izvora goriva koji ju je desetljećima održavao na površini.

Venezuela je Kubi godinama isporučivala oko 35.000 barela nafte dnevno u zamjenu za medicinske usluge kubanskih liječnika. Istodobno su, pod pritiskom Washingtona, zaustavljene i isporuke iz Meksika, čime su presušila jedina dva vanjska izvora nafte za otok.

Kuba proizvodi vlastitu naftu, ali tek oko 40 posto dnevnih potreba. Bez uvoza, energetski sustav zemlje klizi prema potpunoj paralizi, upozoravaju analitičari.

Gospodarstvo u slobodnom padu

Kubanska ekonomija već je godinama u krizi, ali posljednjih mjeseci situacija se dramatično pogoršala. Turizam, jedan od rijetkih izvora deviza, nikada se nije oporavio od pandemije, dijelom i zbog američkih mjera koje su otežale putovanja europskih turista.

Istodobno su milijuni Kubanaca napustili zemlju, elektroenergetska mreža se raspada, a država uvodi mjere poput skraćenja radnog tjedna, zatvaranja dijela turističkih objekata i racionalizacije goriva za osnovne službe.

“Ovaj put je drukčije”

Predviđanja o padu kubanskog režima nisu nova. Nakon raspada Sovjetskog Saveza mnogi su očekivali kolaps Havane, no režim je preživio tzv. Specijalno razdoblje 1990-ih.

No sada, upozoravaju stručnjaci, nema "pokrovitelja" koji bi uskočio. “Ovaj put se situacija čini drukčijom”, rekla je povjesničarka Ada Ferrer, dobitnica Pulitzerove nagrade, ističući da Kuba danas više nema ni Sovjetski Savez odnosno Rusiju kao oslonac, ali ni Venezuelu.

Signali nervoze u samom vrhu

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel nedavno je održao rijetku konferenciju za novinare na kojoj je priznao težinu krize, govoreći o racionalizaciji domaće nafte i planovima za solarne i vjetroelektrane, ali bez ikakvih naznaka kako osigurati nove uvozne isporuke.

Istodobno Havana šalje proturječne poruke Washingtonu: s jedne strane oštro osuđuje američki “ekonomski rat”, a s druge predlaže obnovu suradnje u područjima poput borbe protiv terorizma, pranja novca i trgovine drogom.

Razgovori postoje, ali bez pomaka

Trump tvrdi da SAD vodi razgovore s “najvišim ljudima” na Kubi, no kubanske vlasti to umanjuju. Zamjenik ministra vanjskih poslova Carlos Fernández de Cossio rekao je da su “razmijenjene poruke”, ali je odbacio ideju bilo kakvih pregovora o političkim ili gospodarskim promjenama.

“Ako netko misli da će se Kuba slomiti pod pritiskom i kapitulirati, to je pogrešna procjena”, poručio je Fernández de Cossio.

Nitko ne zna što će biti ako režim padne

Bivši američki dužnosnici i analitičari upozoravaju da, čak i ako režim padne, nije jasno tko bi preuzeo vlast. Većina oporbenih lidera je u zatvoru ili u egzilu, a sustav je desetljećima sustavno gušio svaku alternativu.

Trumpova strategija, kažu poznavatelji prilika, temelji se na pretpostavci da će gospodarski i društveni slom prisiliti vlasti na ustupke ili raspad. No zasad nema naznaka da kubansko vodstvo ima plan koji bi uključivao odricanje od moći.

Gorivo kao simbol kraja jedne ere

Nestašica avionskog goriva možda se čini tehničkim problemom, ali u stvarnosti simbolizira stanje države koja više ne može osigurati ni osnovno funkcioniranje prometa, energetike i gospodarstva.

Kuba je preživjela desetljeća sankcija, izolacije i kriza. No kombinacija potpunog energetskog stiska, gospodarskog sloma i izostanka vanjske pomoći ovaj put režim dovodi na rub s kojeg se možda više neće moći vratiti.